Nakon današnje podnevne molitve papa Franjo izrazio je veliku žalost zbog bazilike svete Sofije u Istanbulu, koja bi ponovo mogla postati džamija…
Danas, druge nedjelje u srpnju, obilježava se Nedjelja mora – rekao je papa Franjo nakon podnevne molitve i dodao – Srdačno pozdravljam sve one koji rade na moru, osobito one koji su daleko od svojih dragih i svoje zemlje. Pozdravljam sve koji su se jutros okupili na euharistijskom slavlju u luci Civitavecchia-Tarquinia. More me u mislima vodi pomalo daleko, u Istanbul. Mislim na svetu Sofiju i jako sam žalostan – dodao je Sveti Otac.
Aja Sofija bila je najveća crkvena građevina na svijetu otprilike 1000 godina. Osmanlije su 1453. godine osvojili Carigrad pa su crkvu pretvorili u džamiju. U doba turskog predsjednika Mustafe Kemala Atatürka pretvorena je u muzej, a takvo je stanje ostalo do danas.
Posvećenje Aje Sofije provedeno je u prisutnosti cara Justinijana i carigradskog patrijarha Mene (Menasa). Aja Sofija funkcionirala je sve do osmanskog osvajanja 1453. godine kao katedralna crkva carigradskih patrijarha (osim između 1204. i 1261. godina kad je bila pretvorena u katoličku katedralu za vrijeme Latinskog Carstva). Korištena je i za bizantske carske krunidbe. Danas carigradski patrijarsi kao stolnu crkvu koriste katedralu sv. Jurja, smještenu blizu obale Zlatnog roga, u istanbulskoj četvrti Fener, tj. Fanar (po kojoj su dobili ime fanarioti), donosi povijest.hr.
—————————
Pozdravljam sve vas vjernike Rimljane i hodočasnike iz raznih zemalja, osobito obitelji Pokreta fokolara. Sa zahvalnošću pozdravljam predstavnike Zdravstvenog pastorala Rimske biskupije; mislim na mnoge svećenike, redovnike, redovnice, vjernike laike koji su, u ovo vrijeme pandemije, bili blizu bolesnima. Svima želim sretnu nedjelju i molim vas ne zaboravite moliti za me – rekao je na kraju Papa, javlja Vatikanski radio.
Podsjetimo, Sveta Sofija je od bizantske katedrale posvećene Božanskoj mudrosti, u vrijeme vladavine cara Justinijana, postala džamija, nakon osmanskoga osvajanja Carigrada 1453. godine, i njegova preimenovanja u Istanbul. Godine 1934. pretvorena je u muzej, a sada je dekretom predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, prihvaćajući zahtjev male lokalne skupine islamista, pretvorena u džamiju. U govoru upravljenom naciji, turski je Predsjednik najavio da će se 24. srpnja u Svetoj Sofiji održati prva molitva.
Odgovarajući na kritike, predsjednik Erdoğan je branio tu odluku pozivajući se na nacionalni suverenitet i jamčeći da će vrata Svete Sofije i dalje biti otvorena svima, muslimanima i nemuslimanima, kao što vrijedi i za druge džamije. Svaka je kritika napad na našu neovisnost – rekao je Erdoğan.
UNESCO, Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, izrazila je posebnu žalost zbog odluke Turske, koja – kako je istaknula – mijenja izvanrednu univerzalnu vrijednost toga mjesta, snažnoga simbola dijaloga.