Istražitelji Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, ušli su jučer u Hrvatsku elektroprivredu (HEP) tražeći svu dokumentaciju o plinskoj aferi koja je buknula prošli tjedan, nakon što se saznalo da su HEP-ovi viškovi plina koji se kupovao po 47 eura, na aukcijama prodavani i za jedan cent.
Tjednik Nacional objavio je danas ekskluzivne dokumente koji dokazuju da je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić puno prije ovog lipnja, kada su prodavani ti viškovi, u čak četiri navrata upozoravao ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića da se hitno nešto poduzme jer će doći do ogromne financijske štete za HEP. Dopisi su na znanje osobno slani i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, što znači da je iz ove dokumentacije sada sasvim jasno da su i premijer i ministar gospodarstva trebali znati što se događa i da očito nisu govorili istinu kada su prošli tjedan tvrdili da su o ovom problemu doznali tek 30. lipnja.
Dopisi su stizali u Ministarstvo gospodarstva i u Ured premijera 27. siječnja, zatim je išla požurnica 1. veljače, te još dva dopisa 13. veljače, i 27. ožujka.
Barbarić u tim dopisima, koje je objavio Nacional, a koje sada očito ima i USKOK, traži od ministra da žurno spriječi gubitke HEP-a zbog nužne prodaje viškova plina koje po cijenama “mogu biti znatno niže od nabavnih”. Dramatično ga je upozorio da bi HEP zbog toga mogao biti u gubitku čak 200 milijuna eura. Na svakom dopisu koji je Barbarić slao resornom ministru na dnu stoji da je preslika poslana i premijeru Plenkoviću.
Prvi dopis, navodi Nacional i potkrepljuje preslikama, poslan je još 27. siječnja u kojem upozorava da je HEP zbog donesene Uredbe od 1. listopada 2022. do 26. siječnja 2023. preuzeo 1,5 milijuna gigavatsati plina, a da je kupcima isporučio 893.000 gigavatsati. Prema tome, zaključuje Barbarić, postoje viškovi od preko 660.000 gigavatsati koji su pohranjeni u podzemnom skladištu plina Okoli.
“Kako je količina plina preuzeta od Ine znatno veća od količine plina koja je isporučena krajnjim kupcima, s financijske strane zahtijeva angažiranje značajnih sredstava što se odražava na priljev i odljeve te predstavlja ozbiljni udar na poslovanje i likvidnost HEP-a.
“Stoga je potrebno osigurati sredstva za financiranje nabave plina ili na drugi način zbrinuti viškove plina kako se ne bi narušilo redovito poslovanje HEP-a”, piše Barbarić, a prenosi Nacional.
Šef HEP-a za taj svoj dopis šalje i požurnicu 1. veljače. Nije se reagiralo.
Ponovno šalje dopis 13. veljače s detaljnom tablicom o nastalim viškovima plina, a u tom dopisu čak upozorava da bi do trajanje Uredbe, do 31. ožujka 2024. mogli nastati viškovi plina od čak 1,6 milijuna gigavat sati koji će se morati prodavati. U istom dopisu upozorava da je skladište napunjeno 92 posto te točno opisuje kako će Plinacro putem aukcija morati prodavati te viškove po cijeni “znatno nižoj od nabavne cijene uskladištenog plina”.
Nacional navodi da je Filipović upozoren i 29. ožujka na sastanku kriznog tima kojem predsjeda i to pred oko 15 svjedoka koji su tamo bili, a među ostalim i predstavnici HERA-e, HROTE-a, Plinacroa, Ine…
Idući dopis šalje državnom tajniku u Ministarstvu gospodarstva Ivi Milatiću, a taj nije poslan i Plenkoviću.