Pred sudom Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je počelo suđenje umirovljenom generalu Armije BiH Atifu Dudakoviću i šesnaestorici drugih pripadnika Petog korpusa Armije BiH koji su optuženi za ratne zločine počinjene na širem bihaćkom području…
Sada je suočen s optužnicom koja ga tereti za zločine protiv čovječnosti počinjene na području općina Bosanski Petrovac, Ključ, Bosanska Krupa, Sanski Most i ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području općina Bihać i Cazin.
Optužnica uključuje odgovornost za ubojstva više od 300 osoba srpske nacionalnosti, među kojima najviše civila, uglavnom starije životne dobi, kao i vojnika koji su se predali ili bili zarobljeni i na taj način onesposobljeni za borbu.
Prema tvrdnjama tužiteljstva, Dudaković i ostali suoptuženici odgovorni su i za uništavanje 38 pravoslavnih vjerskih objekata.
Dio optužnice odnosi se na ratne zločine počinjene nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti, pripadnicima i pristalicama tzv. narodne odbrane autonomne pokrajine Zapadna Bosna, na čijem je čelu bio Fikret Abdić.
Zajedno s Dudakovićem optuženi su i Ekrem Dedić, Sanel Šabić, Ibrahim Šiljdedić, Safet Salihagić, Adis Zjakić, Hasan Ružnić, Redžep Zlojić, Samir Solaković, Fatmir Muratović, Muharem Alešević, Husein Balagić, Ale Hodžić, Edin Domazet, Ejub Koženjić, Ibrahim Nadarević i Said Mujić.
Trojica suoptuženika bili su Dudakovićevi pomoćnici u zapovjedništvu Petog korpusa, jedan je bio zapovjednik brigade, a ostali vojnici ili vojni policajci.
U optužnici je navedena i kvalifikacija udruženog zločinačkog pothvata. Obrazložena je tvrdnjom tužiteljstva kako su Dudakovićevi vojnici, zajedno s pripadnicima postrojbi iz sastava Sedmog korpusa Armije BiH i pripadnicima MUP-a, tijekom napada koji je trajao od 13. rujna 1995. do polovice studenog 1995. i koji je bio usmjeren protiv civilnog stanovništva srpske nacionalnosti, “svjesno i voljno sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu sa zajedničkim planom i ciljem da se s teritorija tih općina trajno uklonili cjelokupno stanovništvo srpske nacionalnosti koje je tu živjelo”.
Svi optuženi su se pred Sudom BiH u prosincu 2018. godine izjasnili kako se ne osjećaju krivim ni po jednoj točki optužnice.
Suđenje Dudakoviću i njegovim suborcima po svemu sudeći će biti maratonsko i to ne samo zbog broja optuženih nego i zbog činjenice da je Tužiteljstvo BiH najavilo kako će tijekom dokaznog postupka predložiti saslušanje čak 447 svjedoka.
Procjena je tužiteljstva kako će njima za izvođenje dokaza trebati najmanje 500 radnih sati.
Dudakovića se sumnjiči da je odgovoran za smrt generala Vlade Šantića u Bihaću, a i riječ je o zločinima nad Hrvatima koji nisu bili obuhvaćeni procesima u Haagu.
Atif Dudaković bio je bošnjački časnik, general Armije RBiH i zapovjednik obrane Bihaća tijekom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. – 1995. Prije izbijanja rata u BiH bio je bojnik Jugoslavenske narodne armije.
Rođen je u Bosni i Hercegovini, točnije u Orahovu, Bosanska Gradiška, 1953. godine. Bošnjak po nacionalnosti, skoro dvadeset godina proveo je u vojnoj službi. U biografiji mu stoje tri ‘važnije bitke’: Opsada Bihaća, Operacija Tigar 94 i Operacija Sana.
Dudaković je u Zadru završio srednju školu, 1976. završio je vojnu akademiju KoV JNA, smjer artiljerija, a kada je počeo rat u RH, 1991. bio je u Artiljerijskom školskom centru u Zadru, dostigao čin majora JNA, a obavljao je i funkciju načelnika artiljerije u brigadi u Kninu, gdje je stolovao Ratko Mladić, prenio je vecernji.hr.
Postojale su optužbe medija protiv Dudakovića koje su ga teretile, kao časnika JNA, za paljenje i napade na naselja tijekom Domovinskog rata i rata u BiH. Takve optužbe je demantirao.
“On je “sravnio sa zemljom” selo Križ kod Zadra”, izjavio je sin ubijenog generala HVO-a Vlade Šantića, još prije pet godina, za vecernji.ba gdje je opisao zapovijedanje svog oca Šantića. “General Šantić je držao crtu obrane od 33 kilometra prema Srbima. HVO je tada imao oko 300 vojnika, a Bošnjaci 10.000.Na početku rata odnosi su bili dobri. Sva pomoć za Bihać i regiju išla je preko Hrvatske. Bošnjačko-hrvatska brigada djelovala je zajedno na početku rata. Zapovjednik je bio general Atif Dudaković, a moj otac mu je bio zamjenik. Kada je došlo vrijeme da se HVO osamostali došlo je do određenih trzavica ali najviše kad su počeli prvi sukobi između Hrvata i Bošnjaka. Znam da je otac tada zaprijetio da ukoliko dođe do pritiska Bošnjaka prema Hrvatima da će pustiti Srbe u grad.”
Nakon ubojstva Šantića, cijela obitelj pokušala je doći do Dudakovića, no bezuspješno. “Da nije kriv javio bi se.”, rekao je tada Duje Šantić.
Duje Šantić je 8. ožujka prošle godine na prosvjednom skupu u Mostaru, na kojem se okupilo više od tisuću prosvjednika, organiziranom u povodu 21. godišnjice nestanka i ubojstva njegova oca, zatražio od Državnog odvjetništva BiH da preuzme i procesuira taj slučaj. Za zločin je tada optužio generala Armije BiH Atifa Dudakovića i Hamdiju Abdića Tigra, zapovjednika vojne policije.
Nakon toga premlaćen je od strane nepoznatih počinitelja. Njegova majka i supruga Vlade Šantića, Jagoda Šantić koja je zaposlenica hrvatskog Ministarstva branitelja izjavila je kako se slučaj ubojstva mogao brzo riješiti, ali institucije BiH nisu ništa poduzele.
Večernji list prenio je u studenom prošle godine da je za Dudakovića DORH prikupio cjelovitu dokumentaciju vezanu uz njegov ratni put 1991., kao oficira JNA, a koja ga tereti za sudjelovanje u ratnim zločinima kod Lovinca, kao i u napadima na Zadar. Optužnica protiv Dudakovića je kompletirana, a navodno ju je u ladicama DORH-a zadržao bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. Navodno je DORH istraživao i eventualni Dudakovićev krimen u slučaju ubojstva generala HVO-a Vlade Šantića, koji je pogubljen svega nekoliko mjeseci prije Oluje, a sumnjalo se da su ga likvidirali pripadnici Armije BiH. U rijetkom istupu za medije Dudaković je ove optužbe odbacio, a svoje sudjelovanje u napadu JNA na Lovinac protumačio kao “četničke montaže” i izvlačenje svojih riječi s videosnimke “iz konteksta”.izvor: narod.hr
G.S.