Brdo križeva nalazi se oko 12 km sjeverno od grada Šiauliaija u sjevernoj Litvi. Predstavlja iznimno hodočasničko mjesto, poznato po mnoštvu križeva. Podrijetlo i počeci običaja da hodočasnici donesu i ondje ostavljaju križeve i raspela nije poznato, no vjeruje se da su prvi ondje postavljeni nakon Poljsko-Ruskoga rata 1831. godine. Tijekom desetljeća, katolički su hodočasnici onamo donijeli tisuće križeva i raspela, ali i kipova Blažene Djevice Marije te drugih nabožnih predmeta i krunica. Nije poznat točan broj njih, no procjene iz 1990. govore o 55 000. Godine 2006. taj je broj porastao na više od 100 000.
Ovo hodočasničko mjesto zapravo je simbol mirnoga otpora litvanskih katolika unatoč svim nevoljama koje su ih pritiskale kroz povijest. Godine 1795. Litva je postala dijelom Ruskoga Carstva. Poljaci i Litvanci bezuspješno su se protivili i bunili protiv ruskih vlasti 1831. i 1863. godine. Ta su dva ustanka povezani s lokalitetom Brdom križeva – obitelji pokojnih ustanika nisu mogli pronaći njihova tijela, pa su stali postavljati križeve na ovom mjestu, koje je nekoć služilo kao vojna utvrda.
I opet su vjernici posjećivali Brdo križeva, ostavljajući svoje žrtve, i time pokazivali vjernost domovini, svomu identitetu, vjeri i baštini.
Nakon što se raspao stari politički sustav Istočne Europe 1918. godine, Litva je ponovno proglasila neovisnost. Cijelo vrijeme Brdo križeva bilo je mjesto molitve za domovinu i pokojnike iz ratova za neovisnost. Od 1944. do 1990. godine ponovno su zapuhale bure, a Litvu je zauzeo Sovjetski Savez. I opet su vjernici posjećivali Brdo križeva, ostavljajući svoje žrtve, i time pokazivali vjernost domovini, svomu identitetu, vjeri i baštini.
Dugo je vremena Brdo križeva bilo mjesto mirnoga otpora, iako su se Sovjeti trudili da križeve uklone. Barem tri puta pokušali su sravniti mjesto buldožerima (između ostaloga 1963. i 1973.). Također, ima tragova sovjetskih planova da se u blizini, na rijeci Kule, izgradi brana kojom bi se Brdo križeva potopilo umjetnim jezerom.
Dana 7. rujna 1993. papa Ivan Pavao II. posjetio je hodočasničko mjesto Brdo križeva. Proglasio ga je mjestom nade, mira, ljubavi i žrtve. Položen je i spomenik na kojemu su ispisane Papine riječi: Hvala vam, Litvanci, za ovo Brdo križeva, koje je svjedočanstvo vjere naroda ove zemlje za sve narode Europe i cijeloga svijeta.
Godine 2000. otvoren je centar za duhovne obnove kojim upravljaju franjevci ovoga kraja. Unutarnja zidna dekoracija povezuje ga sa svetištem La Verna, brdom na kojem je sveti Franjo primio stigme.