Bošnjački politički i vojni vrh odgovarat će za zločine nad hrvatskim zarobljenicima, obitelji žrtava očekuju uhićenja.
Bošnjački ratni politički i vojni vrh na čelu s Dževadom Mlaćom, predsjednikom Ratnog predsjedništva općine Bugojno i Selmom Cikotićem, zapovjednikom Operativne grupe Zapad 3. Korpusa Armije RBiH 30 godina nakon počinjenja odgovarat će za zločine i progon više od 15 tisuća bugojanskih Hrvata, s naglaskom na zločine prema hrvatskim ratnim zarobljenicima.
Sud BiH ovih je dana potvrdio optužnicu protiv Mlaće i Cikotića koju je u prosincu prošle godine podiglo Tužiteljstvo BiH. Pored Mlaće i Cikotića, optužnicom Tužiteljstva BiH bio je obuhvaćen i Tahir Granić, zapovjednik 307. Brigade Armije R BiH ali Sud nije potvrdio dio optužnice koja se odnosi na Granića.
Optužnicom Tužiteljstva BiH koju je potvrdio Sud BiH Mlaću i Cikotića tereti se da su od 18. srpnja 1993. godine do polovice travnja 1994., u sklopu svojih ovlasti, Mlaćo političkih, a Cikotić vojnih, postupali protivno odredbama Međunarodnog humanitarnog prava. Tereti ih i za kršenje Ženevske konvencije, posebno u dijelu koji se odnosi na postupanje prema ratnim zarobljenicima. Mlaći će se tako suditi jer je „naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti na način da je napravljen spisak „ekstrema“ zarobljenika HVO-a, koji su potom odvođeni u prostorije BH banke gdje su mučeni i premlaćivani nakon čega su od strane pripadnika vojne policije odvođeni u posebne prostorije na lokalitetu Rostovo, da bi potom od strane pripadnika vojne policije likvidirani“, stoji u potvrđenoj optužnici, prenosi portal ARTinfo.ba.
Cikotića se među ostalim, tereti za izdavanje zapovjedi o odvođenju zarobljenika na prinudne radove na borbenim crtama gdje im je život bio ugrožen, te da nije poduzeo nužne i razumne mjere kojima bi spriječio premlaćivanja i ubojstva hrvatskih zarobljenika. Mlaćo je konstatirano je u tekstu potvrđene optužnice bio „de facto“ autoritet civilne i vojne vlasti u ratu u Bugojnu, njegove odluke su se poštovale i provodile pa tako i o likvidiranju određenog broja zarobljenika, skupine od 23 do 26 zarobljenika koje je prethodno označio kao „ekstremni dio“ kojeg je trebao tajno likvidirati.
To je napisao i u svome ratnom dnevniku. Mlaću se tereti i da je svojom zapovijedi, početkom listopada 1993. godine spriječio prebacivanje zarobljenika u Kazneno- popravno zavod u Zenicu. Selmu Cikotića u potvrđenoj optužnici tereti se da je u razdoblju od 12.ožujka 1993. godine do 13. travnja 1994. godine kao zapovjednik Operativne skupine Zapad 3. Korpusa Armije R BiH te kao načelnik stožera 7. Korpusa Armije R BiH propustio spriječiti nečovječno postupanje prema hrvatskim ratnim zarobljenicima uključujući i njihovo korištenje kao „živog štita“ pri čemu su mnogi od njih smrtro stradali. Tereti ga se za kršenje više odredbi Ženevske konvencije koja definira način postupanja prema ratnim zarobljenicima kao i članaka Haaškog protoka. Ukratko, Mlaći i Cikotiću sudit će se za ratne zločine protiv zarobljenika, uključujući i nasilna odvođenja i likvidacije na Rostovu lokalitetu koji po svemu sudeći krije tijela većine od 15 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša za kojima se još traga.
Obitelji hrvatskih žrtava u Bugojnu pozdravile su potvrđivanje optužnice protiv Mlaće i Cikotića u koje godinama upiru prstom smatrajući ih najodgovornijim za zločine nad Hrvatima u Bugojnu koji pored nečovječnog postupanja i likvidacije hrvatskih zatočenika uključuju i progon više od 15 tisuća Hrvata iz Bugojna, ubojstva, razaranje, uništavanje i pljačku hrvatske imovine i katoličkih vjerskih objekata, zločine koji su doveli do etničkog čišćenja Bugojna od Hrvata čije su posljedice i danas vidljive.
Nakon potvrđivanja optužnice očekuju uhićenja Mlaće i Cikotića ponajprije zbog opasnosti utjecaja na svjedoke, ali i zbog pravde za žrtve koje su zaslužile da prvi u lancu odgovornosti za zločine među kojima su i nasilna odvođenja i likvidacije zarobljenika, konačno budu iza rešetaka te u pritvoru bez mogućnosti političkog utjecaja i zaštite koje su obojica uživala sve ove godine, čekaju početak suđenja.