Nedjelja, 21. travnja 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Prešućeni Šufflay – Vodstvo Hrvatske bez mozga

Piše: Josip Jurčević

 

Prije 93 godine, u predvečerje 18. veljače 1931., u središtu Zagreba je željeznom šipkom umlaćen hrvatski filozof, povjesničar, književnik, političar i poliglot Milan Šufflay, koji je bio jedan od najistaknutijih europskih intelektualaca prve polovice 20. stoljeća. Atentat je naručio režim prve Jugoslavije, a organizator je bila zloglasna zagrebačka policija. Godinama prije toga režim je progonio i zlostavljao Šufflaya jer je bio domoljub te vrh hrvatske nacionalne duhovne i intelektualne baštine.

Na dan atentata, u novinama je objavljena otvorena prijetnja, pod naslovom ”Padat će glave”, a nakon atentata su naručeni atentatori oduševljeno javili u Beograd: ”Ubili smo mozak hrvatskoga vodstva.”

Milan Šufflay je jedan od najistaknutijih predstavnika hrvatske nacionalne duhovne i intelektualne baštine, pa je stoga logična i razumljiva njegova tragična sudbina u razdoblju prve i druge Jugoslavije. Međutim, Šuflay je jednako prešućen i u Republici Hrvatskoj.

Filozof, povjesničar, književnik, političar, poliglot. Milan Šuflay je jedan od najistaknutijih europskih intelektualaca prve polovice 20. stoljeća. Još za vrijeme studija povjereno mu je uređivanje iznimno važnog hrvatskog zbornika „Codex diplomaticus“. Doktorirao je u 22 godini svojega života. Postao je najmlađi sveučilišni profesor u jugoistočnoj Europi.

I do sada je ostao jedan od najpoznatijih svjetskih albanologa, kojeg su 1931. g., prigodom posjeta Albaniji najsvečanije dočekali kralj, najistaknutiji političari, akademici i znanstvenici. Istaknuti hrvatski povjesničar, kojem je 1904. g. Carska Akademija u Beču objavila znanstvenu knjigu na njemačkom jeziku koja pokazuje da je Hrvatska jedna od prvih zemalja u Europi koja je imala organiziranu instituciju notarijata.

Šuflay je pisac prvog hrvatskog naučno-fantastičnog romana. Jedan je od prvih i najsustavnijih europskih i hrvatskih promicatelja ekologije. Autor mnogobrojnih filozofskih, književnih, povjesničarskih i političkih eseja, rasprava, članaka, prikaza. To su tek najkraće crtice iz samo jednoga životopisa.

Prema narudžbi beogradskog dvora, a u organizaciji zloglasne zagrebačke policije, u najvećem naponu njegove stvaralačke snage, u 53-oj godini života, 18. veljače 1931., umlaćen je željeznom šipkom, u predvečerje usred Zagreba, na ulici (Dalmatinskoj), a preminuo je sutradan.

Atentat je bio i više nego očekivan, jer su mu upućivana prijeteća pisma, a tri dana prije atentata u novinama je protiv njega objavljen članak pod naslovom „Dosta nam je toga“. Na dan atentata prijetnja u novinama nije mogla biti jasnija – naslov je bio „Padat će glave“.

Naručeni atentatori su nakon umlaćivanja oduševljeno javili u Beograd: ++Ubili smo mozak hrvatskoga vodstva.”

Ne smije se trpjeti…

Uskoro potom, u ime Njemačke lige za ljudska prava Albert Einstein i Heinrich Mann uputili su i vlastoručno potpisali Apel Međunarodnoj ligi za ljudska prava. U Apelu se, između ostalog navodi:

”Mi ne možemo propustiti, a da Međunarodnu liga za ljudska prava ne upozorimo na događaje, koji su dne 18. veljače o. g. (1931., op. a.) doveli do umorstva hrvatskog učenjaka dr. Milana Šufflaya.

Kada je ovaj učenjak spomenutoga dana išao kući, bio je u Zagrebu na cesti iza leđa napadnut i, prema našem izvještaju, željeznom motkom umoren. Slijedećega dana on je ovim teškim ozljedama podlegao i dne 22. veljače je na Mirogoju pokopan uz hrvatske mučenike.

Profesor Milan Šufflay bio je poznat po svojim brojnim znanstvenim djelima i radnjama. Zagrebačke novine nisu međutim smjele izvješćivati o djelovanju ovoga intelektualca. Čak mu je i osmrtnica zaplijenjena, a brzojavne sažalnice nisu smjele biti odpremane. Nije bilo dozvoljeno objaviti vrijeme pogreba, a zabranjeno je bilo izvjesiti žalobnu zastavu na zgradi Sveučilišta. Studentsku mladež, koja je prisustvovala sprovodu, policajne vlasti izagnaše iz Zagreba, a hrvatske narodne trobojnice, kojima su vijenci bili urešeni, odstraniše.

Ime ubojice, Branko Zweiger, bilo je poznato. Poznata je bila i organizacija kojoj je ubojica pripadao („Mlada Jugoslavija“). Poznato je bilo da je umorstvo dogovoreno u noći od 11. na 12. veljače u stanu zapovjednika grada Belimarkovića. Kod toga dogovora sudjelovali su članovi organizacije „Mlade Jugoslavije“ Brkić, Godler, Marčec i ubojica Zweiger. Zagrebačka policija unatoč tome službeno objavljuje dne 19. veljače da je počinitelj nepoznat …

Ovim se memorandumom pred cijelim čovječanstvom diže optužba protiv apsolutističke vladavine kralja Srbije, kao i protiv užasa i strahota, što ih ta vladavina nad hrvatskim narodom počinja …

S obzirom na ovo strašno stanje mi vas molimo, da Međunarodna liga za ljudska prava poduzme sve da se ovoj beskrajnoj nasilnoj vladavini stane na kraj.

Ne smije se trpjeti da se umorstvo upotrebljava kao sredstvo za postizavanje političkih ciljeva.

Ne smije se trpjeti da se ubojice veličaju kao narodni junaci …”

Temelji vitalnosti

Krajem veljače 2012 u Zagrebu je održan okrugli stol povodom 81. obljetnice mučkog ubojstva Milana Šufflaya, iznimnog čovjeka, znanstvenika i političara te nadasve hrvatskog domoljuba. No, po nizu određenja moglo bi se zaključiti da se taj događaj nije zbivao ni u Zagrebu niti u Hrvatskoj.

Organizator okruglog stola bilo je ”Vijeće albanske nacionalne manjine Grada Zagreba” i nevladina udruga ”Dr. Milan pl. Shufflay”. Pokrovitelji okruglog stola bili su Veleposlanstvo Republike Albanije i Veleposlanstvo Republike Kosovo.

O različitim aspektima djelovanja i značenja Milana Šufflaya izlagali su Pellumb Qazimi (veleposlanik Republike Albanije), prof. emeritus Zvonimr Šeparović, prof. dr. sc. Aleksander Stipčević, prof. dr. sc. Zeff Mirdita, prof. dr. sc. Josip Jurčević, prof. dr. sc. Pajazit Nushi (akademik s Kosova) i mr. sc. Darko Sagrak.

Okrugli stol je trajao tri sata, a cijelo vrijeme su bili nazočni veleposlanici Republike Albanije i Republike Kosovo. Posebno zanimljivo je bilo izlaganje Veleposlanika Republike Albanije (Pellumba Qazimia) koji je govorio o golemim prinosima koje je Milan Šufflay ugradio u albanski nacionalni identitet, te da je to razlog zbog kojeg Šufflay već stotinjak godina ima iznimnu pozornost i status u državnim i znanstvenim institucijama Albanije. Takav status Šufflay ima i u najmlađoj europskoj državi Kosovo.

 

Prisjetimo se: te godine Republika Albanija obilježavala je stotu obljetnicu svojeg postojanja te je jedina zemlja u Europi koja proteklih 50-ak godina ima demografsku vitalnost, bez koje nijedna zajednica – jednostavno i istinito – nema budućnosti. Odnos Republike Albanije prema vlastitom identitetu, uključujući i odnos prema hrvatskom znanstveniku, filozofu i književniku M. Šufflayu, pokazuje albansku i načelnu uzročno-posljedičnu isprepletenost demografske i identitetske vitalnosti. O tome zorno svjedoči nastanak i druge albanske nacionalne države Kosovo.

Hrvatsko vodstvo bez mozga

No vratimo se u hrvatsku stvarnost.

Prinosi Milana Šufflaya hrvatskom nacionalnom identitetu su iznimni te puno veći nego njegovi golemi prinosi albanskom nacionalnom identitetu. No kome je to poznato u Hrvatskoj i koje institucije u Hrvatskoj skrbe o tome?

Na prvi pogled su razumljivi interesi i motivi zbog kojih je velikosrbijanski režim u prvoj Jugoslaviji donio odluku da fizičkim i drugačijim likvidacijama opustoši mozak vodstva Hrvatske kao samosvjesne i suverene društvene i državne zajednice. Također su na prvi pogled razumljivi interesi i motivi zbog kojih je velikosrbijanski režim druge Jugoslavije ubojstvima i na druge načine nastavio provoditi likvidacije novorođenih hrvatskih mozgova te vršiti ponovna ubojstva – prešućivanjem, krivotvorenjem i na druge načine – već ubijane hrvatske duhovne i intelektualne tradicije.

Milan Šufflay je jedan od najistaknutijih predstavnika hrvatske nacionalne duhovne i intelektualne baštine, pa je stoga na prvi pogled logična i razumljiva njegova fizička, intelektualna i duhovna sudbina u razdoblju postojanja prve i druge Jugoslavije.

Međutim, nije na prvi pogled razumljiva sudbina hrvatske i europske duhovne i intelektualne ostavštine Milana Šuflaya u institucijskome životu države Republike Hrvatske. Odnosno postavlja se logično pitanje, zbog čega državne i društvene institucije – donedavno predeusropske i odnedavno europske – Republike Hrvatske nastavljaju ponovno ubijati već ubijanog Milana Šufflaya, na jednak način kao što su to dosljedno činili režimi u obje jugoslavenske dražve.

Državna i društvena institucijska vodstva u RH bježe glavom bez obzira – jednako kao i režimi jugoslavenskih država – čak i od komemorativnog spomena na Milana Šufflaya. Tako je i ovogodišnje komemorativno prisjećanje na jednog iznimno istaknutog i zaslužnog hrvatskog čovjeka, Milana Šufflaya, ostalo bez ikakvog pokroviteljstva i nazočnosti predstavnika institucija državne, znanstvene, medijske i ostale vlasti u RH.

Nije nimalo utješno što je Šufflay tek jedan u nizu sve mnogobrojnih takvih hrvatskih sudbina u RH.

No, sve te sudbine su krajnje upozorenje svima koji žive u Hrvatskoj i koji imaju mozga da prepoznaju kako se sveopća, nepotrebna i sve dublja, duhovna, materijalna, demografska i upravljačka kriza u Hrvatskoj ne događa slučajno te da se temelji na osnovnoj činjenici što je – protokom desetljeća – u institucijskom vodstvu Hrvatske sve manje mozga općenito, a napose mozga koji je odgovoran Hrvatskoj.

Prema tome, na koncu kolumne je najprimjerenije ponoviti zahtjev koji su veliki mozgovi čovječanstva (A. Einstein i H. Mann) prije 81 godinu uputili Međunarodnoj ligi za ljudska prava:

”Obzirom na ovo strašno stanje mi vas molimo’, da svi koji imaju mozga poduzmu ”sve da se ovoj beskrajnoj nasilnoj vladavini stane na kraj…

Ne smije se trpjeti da se ubojice veličaju kao narodni junaci …”, napisao je Jurčević za Dnevno.hr 2012. godine.

 

Najnovije

Biblijska poruka 21.4.2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Čiji glas slijedim u životu?

Foto:Radiopostaja Mir Međugorje   Iv 10, 11-18 Reče Isus: »Ja sam pastir dobri. Pastir dobri život svoj polaže za ovce. Najamnik – koji nije pastir i nije vlasnik...

Ivan Pokupec – Moja analiza izbornih rezultata

Ivan Pokupec/Portal za kulturu komuniciranja Epoha   Napisao sam da HDZ prolazi zbog neozbiljne i kokošarske oporbe. A koliko je neozbiljna i kokošarska se vidi u...

Mislav Kolakušić odlazi, ali Hasanbegović ipak neće u Sabor

Foto:Facebook   Predsjednik stranke Pravo i pravda Mislav Kolakušić je danas izjavio da oni neće podržati pregovore svog koalicijskog partnera Domovinskog pokreta ni sa SDP-om ni...

Prof. dr. Granić: Mesić je uveo pogrešnu praksu oko sastavljanja vlade

Foto:Maxportal   Nikad tako politički agresivni nismo ušli u parlamentarne izbore, a nikada u dramatičnijem i neizvjesnim položaju kao društvo nismo se našli nakon tih izbora....

Plenković ima priliku postati novi Tuđman

Piše: glavni urednik Vlado Kolak   Kada je u izbornu srijedu popodne javljeno da je izlaznost na izborima skoro 30 posto veća nego prije četiri godine,...