PRIJE 30 GODINA Tuđman otvorio pontonski most na Maslenici

Civilni zrakoplov s najvišim predstavnicima hrvatske države, predsjednikom doktorom Franjom Tuđmanom i premijerom Nikicom Valentićem, sletio je 18. srpnja 1993. u zadarsku zračnu luku Zemunik. Istoga dana predsjednik Tuđman svečano je otvorio pontonski most kod Novskog ždrila.

Bio je to važan događaj za prometno povezivanje južne i sjeverne Hrvatske, te jedan od prvih koraka koji su vodili reintegraciji okupiranih hrvatskih područja.

Dan prije, 17. srpnja, u Erdutu je između predstavnika hrvatske vlade i pobunjenih srpskih vlasti iz Knina potpisan sporazum kojim se trebalo omogućiti daljnje neometano postavljanje mosta na Maslenici.

Dokument je s hrvatske strane potpisao ministar prometa Ivica Mudrinić. Srpska je strana insistirala da se u blizini budućeg mosta ne smiju nalaziti predstavnici hrvatske policije i vojske.

Zbog toga je u sporazumu, između ostalog, stajalo da na području aerodroma Zemunik, brane Peruče i pontonskog mosta na Maslenici javni red i sigurnost mogu kontrolirati samo predstavnici UNPROFOR-a.

No, događaji idućeg dana na aerodromu Zemunik pokazali su kako je Hrvatska odlučna u želji da vrati silom oteta područja.

Mnogobrojni predstavnici europskih i svjetskih organizacija i zemalja, koji su prisustvovali svečanostima u Zemuniku i Maslenici, dokazali su da Hrvatska ima punu potporu za svoje želje.

Maslenički most srušen je 21. studenog 1991. čime je Dalmacija bila odsječena od ostatka Hrvatske jer se do kontinenta moglo jedino Paškim mostom pa trajektnim vezama između Žigljena i Prizne. 30. siječnja 1993. godine predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman položio je kamen temeljac za gradnju novog Masleničkog mosta.

Gradnja Masleničkog mosta počela je, doslovno pod granatama, već u srpnju iste godine. Većinu radova obavljali su noću i to u potpunom mraku. Trajala je naredne četiri godine te ga je u promet svečano pustio predsjednik Tuđman 8. travnja 1997. godine.

Za vrijeme izgradnje novog mosta, promet preko Novskog ždrila odvijao se preko pontonskog mosta, privremenog rješenja za povezivanje Dalmacije sa sjevernim priobaljem i kontinentalnom Hrvatskom. Građenje je vodio splitski Konstruktor, dok je projekt izrađen na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.

Most je izniman po tomu što je prvi autocestovni betonski lučni most u Hrvatskoj velikog raspona. Most je s vremenom zbog čestog zatvaranja uzrokovanog burom postao meta kritike javnosti, radi čega je obnovljen stari most, dovršen 2004. godine.

Što se tiče samog čina polaganja kamena temeljca, ono je bilo povod i Tuđmanovom obilasku oslobođenog područja, krajnjem dokazu uspostave apsolutne sigurnosti nakon provedbe akcije Maslenica.

Koliko je bila želja predsjednika Tuđmana da se u teško ratno vrijeme poveže prekinuta kopnena veza između sjeverne i južne Hrvatske svjedoči činjenica da je svega nekoliko dana nakon oslobođenja Novskog ždrila položen temeljac za novi Maslenički most. Taj događaj silno je ohrabrio Hrvate u vjeri da će njihova domovina jednog dana biti slobodna.

Radovi na tunelu Sveti Rok kroz Velebit, počeli su koji mjesec kasnije, točnije 16. kolovoza 1993. godine, dok je sjeverna strana još bila okupirana. Kroz probijeni tunel Sveti Rok prvi se provezao sam predsjednik Franjo Tuđman, u automobilu iz sjevera Hrvatske na njen slobodni jug, 16. listopada 1999. godine.

Inače, uz početak gradnje pontonskog mosta u Maslenici, počela je i obnova Zračne luke Zemunik. Ta dva objekta predsjednik Tuđman pustio je u promet već 18. srpnja 1993. godine.