U Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača u Mostraru večeras je održana promocija dvoknjižja Vladimira Šeksa “Državni udar – kako su Manolić i Mesić rušili Tuđmana i hrvatska politika prema BiH” u kojoj opsuje događaje iz ratnih ’90.-ih kad su Kanolić i Mesić pokušali napraviti raskol u HDZ-u RH, te otkriva kako su u unutarnje političke borbe Republike Hrvatske uvukli BiH. Knjiga je zasnovana na do sada neobjavljenim transkriptima prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u kojima se otkriva pozadina tih burnih zbivanja te rasvjetljava stvarni karakter hrvatske politike prema BiH.
Josip Manolić i Stjepan Mesić tvorci su teze o tobožnjoj agresiji Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu te o navodnim težnjama bh. Hrvata za odcjepljenjem od BiH i to zbog političkog obračuna s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, rečeno je večeras u Mostaru na promociji knjige Vladimira Šeksa „Državni udar – kako su Manolić i Mesić rušili Tuđmana i hrvatska politika prema BiH“.
Profesor Ivica Miškulin, povjesničar s Hrvatskog katoličkog sveučilišta iz Zagreba tijekom promocije u Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača je izjavio kako su za Tuđmana Hrvati iz BiH i Hrvatske bili jedina brana velikosrpskoj agresiji, ali i kako su Josip Manolić i Stjepan Mesić stvorili tezu o „agresiji Hrvatske na BiH“.
„Manolić i Mesić 1993. godine padaju u hijerarhiji HDZ-a RH i hrvatskog državnog vrha. Oni se zbog tog suprotstavljaju Tuđmanu, pokušavajući povratiti svoje pozicije. To čine tako što uvlače BiH u politički obračun u Hrvatskoj. Tad oni počinju govoriti o tzv. agresiji Hrvatske na BiH i to u međunarodnim krugovima“, istaknuo je Miškulin govoreći kako je to sve dokazano u Šeksovoj knjizi.
Neke od teza Manolića i Mesića, dodao je, danas su sadržane u haškim optužnicama protiv hercegbosanske šestorke u slučaju Prlić i ostali.
Profesor Miškulin je dodao kako je Vladimir Šeks još 1993. godine govorio da BiH u propast vodi svako rješenje koje nije apsolutno pošteno i u kojem tri naroda nisu u potpunosti jednakopravna.
„Hrvatska nije bila agresor na BiH, niti je Herceg Bosna imala neke separatističke ambicije. Herceg Bosna je bila oblik ustavne autonomije s ciljem obrane hrvatskoga naroda od agresije“, izjavio je Miškulin.
Dinko Čutura iz Hrvatskog državnog arhiva je, pak, istaknuo kako je 1993. godine postojao sukob dviju frakcija unutar hrvatskog HDZ-a. Na jednoj su strani bili Tuđman i Gojko Šušak, a na drugoj Manolić i Mesić. Zbog svoje nemoći, potonji je dvojac stvorio teze zbog kojih hrvatski narod u BiH i danas ispašta.
„Tuđman je uvijek govorio da Hrvatska jeste za samostalnu i cjelovitu BiH, ali da ona ne može opstati kao unitarna država, nego samo kao unija triju republika“, rekao je Čutura.
Sam Šeks je, pak, izjavio kako se zbog Manolićevih i Mesićevih teza danas sudi hercegbosanskoj šestorci ali i tadašnjem hrvatskom državnom vrhu.
„Svima se sudi za udruženi zločinački poduhvat – i Hrvatskoj Republici Herceg Bosni i HVO-u i Republici Hrvatskoj. Nad nama je danas Damoklov mač i mi čekamo da vidimo kako će se razbiti. Kako god da Haag presudi, mi moramo ostati jedinstveni i smireno reagirati“, rekao je Šeks.
Upozorio je i kako Haag neće pisati povijest, kako se često govori, nego će to raditi povjesničari.
„Ako bi Haag potvrdio prvostupanjsku osuđujuću presudu Prliću i ostalima, to ni na kakav način ne bi doprinijelo pomirenju, nego dodatno produbilo nepovjerenje između Hrvata i Bošnjaka. Ja nastojim kroz ove dvije knjige ukazati i dokazati kako je prvostupanjska presuda Haaškog suda Prliću i ostalima neodrživa, da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata kojeg su navodno činili hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, ministar obrane Republike Hrvatske Gojko Šušak i načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske Janko Bobetko zajedno s vojnim i političkim vrhom Hrvatske Republike Herceg Bosne, da se nije radilo o udruženom zločinačkom poduhvatu. Jedan od kruinskih dokaza za to je i izdvojeno misljenje predsjednika Raspravnog vijeća Haaškog suda sudca Jeana Claudea Antonettija koji je u svom izdvojenom mišljenju otklonio bilo kakvu odgovornost hrvatskog državnog vrha, predsjedenika Tuđmana i ostalih da su bili sudionici navodnog udruženog zločinačkog pothvata”, kazao je Šeks.
Također, dodao je kako je nastoji oboriti onaj mit koji se provlači, da su Tuđman i Milošević dijelili BiH u Karađorđevu i da je rezultat tog dogovora krvavi rat u BiH.
“Želim dokazati da nije bilo nikakvog takvog dogovora, želim dokazati da Hrvatska zajednica Herceg Bosna i Hrvatska Republika Herceg Bosna i njeno vojno krilo Hrvatsko vijeće obrane nisu bile nelegitimne tvorevine ni sa stajališta Ustava BiH ni sa stajališta međunarodnog prava, nego da su bili zaštita i štit u ovom slučaju hrvatskog naroda ali i bošnjačkog naroda u odnosu prema srbijanskoj agresiji”, kazao je Šeks.
Ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž je izjavio kako je Vladimir Šeks, doajen hrvatske političke scene s kraja prošlog i početka ovog stoljeća, kao suvremenik svih važnih političkih događaja, kvalitetno mogao napisati knjige koje govore o politici Republike Hrvatske prema BiH.
„Cilj politike Hrvatske prema BiH je uvijek bio održati ravnopravnost hrvatskoga naroda s druga dva konstitutivna naroda u BiH. Politički subjektivitet Hrvata u BiH želi se anulirati, kako tad tako i danas. Poznato je kako je Alija Izetbegović govorio da je BiH pitanje Srba i Bošnjaka jer hrvatska ugroženost ne prijeti Bošnjacima, dok srpska prijeti“, izjavio je Raguž.
Raguž je rekao kako se već tijekom rata počela pojačavati negativna propaganda prema Hrvatima u BiH i to kako bi se izjednačilo hrvatsku i srpsku ulogu u posljednjem ratu.
„Bošnjaci su tom djelotvornom propagandom nekako dobili naklonost Zapada. Tako su Bošnjaci svoju vojsku koja se neopravdano naziva Armijom BiH predstavili kao vojsku države BiH a hrvatsku vojsku kao neku pobunjeničku vojsku“, rekao je Raguž.
Istaknuo je i kako su zemlje islamskoga svijeta štitile Aliju Izetbegovića od progona suda u Haagu, kao i druge muslimanske ratne zločince.
„To su činili s ciljem eliminacije Hrvata s političke pozornice u BiH. Ako se pogledaju počinjeni ratni zločini u BiH, onda je razvidno kako je bošnjačka strana počinila višestruko više ratnih zločina u odnosu na hrvatsku. No, haški sud je selektivan i tako sije nove klice razdora“, rekao je Raguž.
Profesor Miljenko Brekalo s Instituta Ivo Pilar izjavio je kako je Šeks jedan od najutjecajnijih političara našeg vremena ali i utjecajan spisatelj.
„Šeks je poznat kao formalist i legalist te se kao takav krajem osamdesetih usprotivio radu Udbe koja je, naravno, kršila zakone. I sam Tito je tada upitao što to Šeks radi po Osijeku. Jedno vrijeme Šeks je bio državni neprijatelj broj 1 u komunističkoj Hrvatskoj. Također, on je koautor niza ustavnih odredbi i normativnih akata iz prvih godina hrvatske samostalnosti“, izjavio je Brekalo te dodao kako Šeks uspješno razbija mit da je „Tuđman s Miloševićem dijelio Bosnu“.
G.S.