Foto:Narod.hr
Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) na parlamentarne izbore ide pod sloganom “Hrvatska treba Srbe”. Milorad Pupovac tako se pozvao na mnoge osobe srpske nacionalnosti koje su “važne za Hrvatsku”. Među njima je svakako pjevačica Aleksandra Prijović, ali i neki velikani povijesti koji se nisu izjašnjavali Srbima poput Josipa Runjanina i Petra Preradovića. Spominje se dakako i Nikola Tesla.
“Hrvatska treba Srbe kad čita Hektorovićevo pjevanje o Marku Kraljeviću, kad djecu podučava pjesmi Petra Preradovića ‘Rodu o jeziku’, kad ustaje na državnu himnu ‘Lijepa naša domovino’ koja se izvodi u tonovima Josifa Runjanina, u Ustavu kad spominje ZAVNOH, kad čita ‘Proljeća Ivana Galeba’ Vladana Desnice, kad plaća kovanicama eura s likom Nikole Tesle, kad slavi pobjede Nikole Jokića, kad srpska pozorišta publikom ispunjavaju hrvatska kazališta, kad puni arene da bi pjevala s do jučer nepoznatom Aleksandrom Prijović, kad mladi ljudi iz Srbije koji nisu otišli u Irsku ili Njemačku u Hrvatskoj rade poslove mladih ljudi koji su iz Hrvatske otišli u Irsku ili Njemačku”, poručuje SDSS u svojoj kampanji.
No, Pupovac i ekipa, čini se, odlučili su se prebrojati krvna zrnca jer neke od navedenih osoba nisu se smatrali Srbima nego su se izjašnjavali kao Hrvati.
Prof. Grčević: Runjanin je sebe smatrao Hrvatom
Josip Runjanin hrvatski je skladatelj, a uglazbio je najvažniji pjesmu za hrvatski narod – himnu pod naslovom “Lijepa naša domovino”.
Pupovac je isticao više puta da je Runjanin Srbin. Da nije tako upozorio je jezikoslovac, prof. dr. sc. Mario Grčević. On je objasnio kako je Runjaninova kći Wilhelmina Runjanin za svoje pretke s očeve strane tvrdila da su se smatrali Hrvatima. Naime, u razgovoru sa slovenskim novinarom Antonom Kosijem u Grazu, Wilhelmina Runjanin ocijenila je sramotnim što je živeći u tuđini zaboravila hrvatski. To joj je teško padalo jer su svi njezini predci i s očeve i s majčine strane bili Hrvati i jer su u tuđini govorili hrvatski (A. Kosi: “Pri hčeri skladatelja Lepe naše domovine Jos. Runjanina”, Slovenec, 7. V. 1936. 3.). Na isti je način Wilhelmina Runjanin i 1921. godine nacionalno opredjeljenje svoga oca opisala podmaršalu Karlu pl. Matasiću Blagajskom. Na upit o narodnosti svoga oca, Wilhelmina je, uz začuđen pogled, odgovorila: “Mein Vater ist doch ein Kroat” (Moj otac je Hrvat) (Andrija Tomašek: “Lijepa naša. Povijest hrvatske himne 24”, Vjesnik, 25. 1. 1991.), objasnio je još 2019. Grčević, prenosi Narod.hr pisanje 24 sata.
Također tvrdi kako je Runjanin svoju etničku samoidentifikaciju mogao usvojiti kao časnik u Vojnoj krajini, u kojoj je vojnički suživot “na braniku Hrvatske” pogodovao oblikovanju svijesti o hrvatskom zajedništvu tamošnjih pravoslavaca i katolika, no moguće je, kako napominje, da su njegovi predci iz Srbije u Hrvatsku došli kao nositelji etnonima Hrvat, čemu u prilog ide svjedočanstvo Runjaninove kćeri.
Preradović: Hrvat ili Srbin
U radu “Na ponos potomstvu i narodu: Petar i Paula Preradović” profesor Miljenko Buljac piše da se Preradović osjećao Hrvatom te da to najbolje opsuje njegova pjesma “Hrvat ili Srbin”.
Također valja spomenuti i poslanicu “Hrvati Dalmatinom” koju je Petar Preradović uputio hrvatskom puku Dalmacije i pozivom da dođu u Hrvatski sabor i pridruže se njima, Hrvatima s kopna.
‘Problem’ Nikole Tesle
Kampanja nije mogla proći ni bez Nikole Tesle, za kojeg je i dan danas Hrvati i Srbi “tuku”. Tesla je rođen u Lici, u mjestu Smiljan. Veći dio svog života proveo je u SAD-u gdje je iznjedrio svoj znanstveni rad.
Vladko Maček mu je povodom 80. rođendana uputio čestitku na koje je Tesla odgovorio kako se “ponosi srpskim rodom i hrvatskom domovinom”. No, postoje i navodi o Teslinom dnevniku u kojem je, između ostalog, navodno zapisao: “Drago mi je što me i Hrvati smatraju svojim jer su moji preci hrvatski koljenovići Draganići iz Zadra. Kao hrvatski plemići u 16. stoljeću došli su u Liku i tu ostali. U Liku su moji prepreci došli preko Novog Vinodola. Preci moje majke, Kalinići, također su hrvatski plemići iz Novog Vinodola.
Lik Nikole Tesle danas se nalazi na hrvatskim kovanicama eura.