“Država koja nije u stanju stvoriti uvjete da se presuda za brutalno nasilje nad ženom donese u primjerenom roku i u kojoj ne postoje zaštitni mehanizmi da se spriječi manipuliranje proceduralnim pravilima, ima ozbiljan problem. I ne, ovo nije pritisak na pravosuđe, nego izraz ogorčenja žene i majke”, poručila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u nedjelju zasigurno aludirajući na slučaj nasilnika Darka Kovačevića, zvanog Daruvarac, koji je pretukao i teško ozlijedio 18-godišnju Zadranku, a na slobodu je pušten zbog isteka maksimalnog pritvorskog roka od šest mjeseci…
———————————————–
Nažalost se predsjednica nije u svojoj Facebook poruci osvrnula na Istanbulsku konvenciju koja je nedavno usvojena u saboru i koje je i ona bila zagovornica, te da sad isti oni koji su kao stampedo jurišali iz malih i velikih ekrana da se žurno i pošto poto IK izglasa -napokon na djelu pokažu, kako se to sigurnosno štite ugrožene, a tek ovako izubijane žene, kao ova mlada Zadranka. Nisu se oglasile niti jedna od tih žestokih zagovornica IK, udruge civilnog društva kao ni Vlada, i tako redom. Važno je samo to da se izglasala IK i da se ispunio rubikom EU koji nam postavljene zadaće samo servira uz “moranje”, kao i Marakeški sporazum.
Obzirom da nitko od političara nije u cjelini iznio srž problema, točnije uzrok, evo dijagnoze stvarnih problema u Hrvatskoj koje bi političari pod hitno morali rješavati ukoliko žele zdravu ekonomiju, gospodarstvo, zapošljavanje i sprječavanje iseljavanja mladih iz zemlje.
Ustavna načela u Republici Hrvatskoj kao jedinstvenoj i nedjeljivoj demokratskoj i socijalnoj državi u kojoj svatko ima prava i slobode neovisno o društvenom položaju i u kojoj su svi građani pred zakonom “jednaki” sve više predstavljaju mrtvo slovo na papiru.
Još 3. ožujka ove godine ministar Bošnjaković je rekao
Sabor objedinjeno raspravlja o izmjenama zakona o sudovima, o Državnom sudbenom vijeću i područjima i sjedištima sudova.
Utvrdili smo da prekršajni sudovi imaju manji broj predmeta, da suci nisu dovoljno iskorišteni, spajanjem općinskih i prekršajnih sudova imat ćemo dobrodošlu “kadrovsku infuziju”, rekao je ministar objašnjavajući predlaženo spajanje sudova.
Umjesto 24 općinska i 22 prekršajna suda ubuduće će biti 34 suda, a istovremeno će se na neka područja vratiti općinski sudovi, ali uvećani, odnosno s pridodanim prekršajnim sudovima.
Bošnjaković navodi da se predloženim izmjenama želi poslati i poruka jasnijeg, transparentnijeg rada Državnog sudbenog vijeća.
Zbog nezadovoljstva načinom imenovanja sudaca, odnosno sporosti postupaka, propisuje se da je DSV dužan u roku šest mjeseci od raspisivanja javnog poziva imenovati suca, vodeći računa, uz ostalo, o bodovima s rang ljestvice.
Reformom se jača i neovisnost pravosuđa, naglašava Bošnjaković, jer se ukida odredba da ministar daje mišljenje u procesu imenovanja predsjednika sudova, a neće više moći, kao do sada, imenovati v.d. predsjednika suda ako predsjednik negdje nije izabran, već će odluku o tome donositi DSV.
Mijenjaju se i odredbe izbora predsjednika Vrhovnoga suda tako da DSV šest mjeseci prije isteka njegova mandata raspisuje javni poziv, kandidature se dostavljaju Uredu predsjednice Republike, koja sve te kandidature dostavlja na mišljenje saborskom Odboru za pravosuđe i općoj sjednici Vrhovnoga suda, rekao je Bošnjaković.
————————————————————————-
Precizira se i izbor glavnog državnog odvjetnika – javni poziv raspisuje Državno-odvjetničko vijeće, upućuje sve materijale Vladi, a Vlada, kao i do sada, predlaže Saboru imenovanje glavnog državnog odvjetnika, što drugim riječima treba značiti da je izbor državnog odvjetnika politički, pa se nije za čuditi da u Hrvatskoj postoje jednaki i jednakiji kad su presude u pitanju, a o političkim i tempirano ciljanim presudama da i ne govorimo.Tu bi predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i te kako imala što za poručiti Vladi i pravosuđu.