Travanjska sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu, koja će se održati u utorak, itekako se iščekuje zbog mogućnosti da se na njoj nađe točka o odluci počasnog doktorata Milanu Bandiću…
No dok su sve oči uprte u to pitanje pred Senatom je i odluka o povećanju cijene ECTS boda. Osim toga, Senatu predstoji i odluka o značajnom povećanju troškova poslovanja Rektorata, kao i vrlo zanimljiv izvještaj materijalnih troškova Rektorata u 2018. godini.
Od iduće akademske godine, 2019./2020., izgledno je kako će studentima Sveučilišta u Zagrebu biti povećani troškovi njihova studiranja, a iz novca kojeg država doznačuje Sveučilištu, bitno viši iznos od dosadašnjeg izdvajat će se za troškove poslovanja Rektorata, piše Srednja.hr.
Takva je odluka većinom glasova tijekom prošloga tjedna prihvaćena na sveučilišnom Odboru za proračun i tako definirana pripremljena je za usvajanje na sjednici Senata koja će se održati u utorak.
Svim redovnim studentima koji prvi put upisuju studij ili pak onima koji ostvaruju 55 ili više ECTS bodova po godini (koji su ‘dali uvjet’), država plaća studij. No, redovni studenti koji tijekom akademske godine ostvare manje od 55 ECTS bodova, dužni su sami plaćati iznos participacije školarine, sukladno tome koliko su ECTS bodova ostvarili, odnosno, koliko ECTS bodova prenose u novu akademsku godinu.
To u praksi znači da će primjerice studenti Filozofskog koji su godinu plaćali 7.200 kuna sada godinu plaćati 8.400 kuna.
Ako odluka bude usvojena na Senatu, najviše bi mogli ‘nastradati’ džepovi studenata biotehničkih, prirodoslovnih, tehničkih i interdisciplinarnih fakulteta. Ukupna cijena participacije školarine od jeseni bi im mogla porasti za 1.800 do 2.400 kuna, odnosno cijena ECTS boda porasla bi im za 30 do 40 kuna.
Razlog za to povećanje treba tražiti u još jednoj odluci koja će se naći pred Senatom u utorak. Uprava Sveučilišta fakultetima zapravo smanjuje priljev financijskih sredstava koja na Sveučilište pristižu iz državnog proračuna.
Od punog iznosa koji iz proračuna stigne Sveučilištu, određeni se postotak izdvaja za troškove poslovanja Rektorata. Dosad je taj postotak iznosio 17% od ukupnog iznosa doznačenog iz državnog proračuna, no prema novoj računici, izdvajanja za Rektorat penju se na oko 25%.
Od tih 25%, prema odluci koja ide na Senat, 4,5% sredstava odmah bi se izdvojilo za stipendiranje studenata te za troškove energenata Muzičke akademije. Odnosno, 6 milijuna kuna odmah se izdvaja za stipendije, a milijun kuna za režije Muzičke akademije. Preostalih 20,5% troškova koje pridržava Rektorat, dijeli se na sljedeći način:
10% za troškove poslovanja Rektorata
5% za rezervna interventna sredstva i rezerva tekućeg i investicijskog održavanja
1,5% za posebnu međunarodnu suradnju
4% za profesore emerituse.
Valja naglasiti da je za mandata rektora Borasa, točnije u prosincu 2016., jednom već došlo do povećanja za troškove poslovanja Rektorata, s 4% na 5%. Tada je taj porast opravdan i prihvaćen na Senatu s argumentacijom potrebe financiranja sveučilišnog pamfleta Universitas, kojeg zajednički izdaju zagrebačko i splitsko sveučilište.
Pregled materijalnih troškova Rektorata za 2018. godinu pokazuje kako je Rektorat u 2018. potrošio 39.345.345 kuna. Pritom nešto više od 18 milijuna kuna iznose materijalni i financijski rashodi koji nemaju pokriće iz drugih izvora financiranja, prenosi N1.
Po stavkama, najviše se trošilo na ‘intelektualne i osobne usluge’ (više od 13 i pol milijuna kuna), potom na ‘uredski materijal i ostale materijalne rashode’ (skoro 5 milijuna kuna), ‘ostale usluge’ (više od 2 i pol milijuna kuna), ‘usluge promidžbe i promoviranja’ (skoro 2 milijuna kuna), ‘računalne usluge’ (milijun i 800 tisuća kuna), ali i na službena putovanja na koja je utrošeno točno 2.194.064 kune.
D.K.