Mladi Šibenčani izradom reljefa u pijesku pod nazivom ‘Lica ozona’ sudjeluju u obilježavanju Međunarodnog dana zaštite ozonskog omotača 16. rujna i to u međunarodnoj kampanji ‘Ozone Heroes’…
Ukazujući na značaj ozona i obilježavajući međunarodni dan njegove zaštite, na nekoliko plaža šibenskog arhipelaga ‘Junaci ozona’, uglavnom mlađi naraštaj, izrađivali su pješčane reljefe i skulpture pod nazivom ‘Lica ozona’, a u tome im je pomagala šibenska znanstvenica i dugogodišnja ekološka aktivistica dr.sc. Ljiljana Zmijanović. ‘Lica ozona’ koja nestaju prvim morskim valom osmišljena su kako bi se ukazalo na prolaznost i odgovornost čovjeka za zdrav planet.
Ozonski sloj, nježni plinoviti štit oko Zemlje, pruža našem planetu zaštitu od štetnog dijela sunčevih zraka i čuva sav život našeg planeta. Ozonski se omotač stvara pod utjecajem sunčeve svjetlosti i dio je Zemljine atmosfere od 10 do 50 km iznad Zemlje. Količina ozona u atmosferi je relativno mala (maksimalne koncentracije ne prelaze 0,001 %), no njegova je važnost za život velika. Osim toga, ovaj sloj ograničava štetno ultraljubičasto zračenje i njegovo dostizanje do Zemlje, što pruža zaštitu ljudskom zdravlju i čitavom ekosustavu. Debljina ozonskog omotača je oko 3 mm, ali značajno varira uslijed postojećih štetnih utjecaja.
“Ozonska rupa” je prvi put primijećena osamdesetih godina prošlog stoljeća, a utvrđeno je da su uzroci njenog nastanka fizikalno-kemijski procesi, u kojima atomi klora i broma iz plinovitih freona i halona razgrađuju molekule ozona. Postupno ukidanje i kontrola korištenja tvari koje oštećuju ozon i time ga smanjuju, pomogla su u zaštiti ozonskog sloja za sadašnje i buduće generacije i značajno doprinijeli globalnim naporima u rješavanju klimatskih promjena.
Montrealski protokol, međunarodni je sporazum iz 1987. g., osmišljen da zaštiti ozonski omotač postupnim ukidanjem proizvodnje brojnih tvari odgovornih za oštećenje ozonskog omotača. U sklopu obilježavanja godišnjice se širom svijeta pokreće komunikacijska kampanja uoči Svjetskog dana zaštite ozonskog omotača koji se obilježava 16. rujna.
Kao rezultat Montrealskog protokola, koji je doživio osam revizija, ozonska rupa na Antarktici se polako oporavlja. Projekcije pokazuju da će se ozonski sloj vratiti na razinu iz 1980. godine između 2050. i 2070. godine, donosi mok.hr.
“Zbog svoje opće prihvaćenosti i provedbe, ovaj je protokol primjer iznimne međunarodne suradnje i možda jedan od najuspješnijih ugovora takve vrste. Za usporedbu, u ovakvom izazovu oštećenosti ozona globalna regulativa temeljena na Protokolu iz Kyota nije uspjela. Oba ozonska ugovora je ratificiralo 197 stranaka, uključivši 196 država i Europsku uniju, što ih čini prvim univerzalno ratificiranim ugovorima u povijesti Ujedinjenih naroda. Kampanja “#OzoneHeroes“, koja je aktivna svake godine, nastojat će i ove proslaviti glavna postignuća Montrealskog protokola u zaštiti ozonskog sloja i klime, povećati javno priznavanje uspjeha i utjecaja Protokola te generirati dodatnu potporu za Protokol i njegov novi mandat pod Amandmanom Kigali, usvojenim 2016. godine, da se postupno uklanjaju hidrofluorougljici koji doprinose zagrijavanju i utječu na klimatske promjene i ekstreme”, ističe dr.sc. Ljiljana Zmijanović.
D.F.