Sabor je u petak sa 72 glasa ‘za’, 15 ‘suzdržanih’ i 20 ‘protiv’ donio Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, čemu je prethodilo burno izjašnjavanje o više od 60 amandmana Mosta koji smatra da se predloženim arhivi zatvaraju, a prilikom glasovanja o samom zakonu nije bilo jednoglasja ni među vladajućima…
Tako je iz redova HDZ-a Domagoj Ivan Milošević bio protiv, suzdržan je bio Stevo Culej, dok se Ivan Kirin nije uključivao u glasovanje. Protiv je bio i HSLS-ov Darinko Kosor dok je nezavisni Ivica Mišić bio suzdržan.
Novim se zakonom pomiče datum do kojeg je gradivo dostupno na 30. svibnja 1990. Naime, prije godinu dana Mostovim izmjenama javno arhivsko gradivo nastalo do donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990. postalo dostupno bez ograničenja, 30 godina od nastanka, uz neke mjere zaštite osobnih podataka.
Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima omogućuje se transformacija javnog arhivskog gradiva iz tradicionalnog u digitalni oblik, definira se stvaranje, čuvanje i predaja toga gradiva u elektroničkom obliku, omogućuje preuzimanje toga digitalnog gradiva i digitalizacija usluge arhiva.
Most je također tražio i donošenje zaključka da se o konačnom prijedlogu tog zakona provede treće čitanje, na što je predstavnik vlade državi tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak rekao kako za to nema potrebe.
“O zakonu je provedena opsežna rasprava u dugom vremenskom razdoblju i svi su bili uključeni. Nema razloga jer trećim čitanjem se neće doći do novih spoznaja”, obrazložio je Poljičak.
„Sve što govori državi tajnik je neistina, arhivi su u ovom trenutku otvoreni”, odgovorio mu je ‘mostovac’ Nikola Grmoja koji je nezadovoljan obrazloženjem te ističući kako vladajući zatvaraju arhive, zatražio stanku.
Da je promjena datuma problem, istaknuo je i Zlatko Hasanbegović u ime Neovisnih za Hrvatsku istaknuvši da je to zapravo ključna točka “ovog podmuklog, protulustracijskog kukavičjeg jaja od zakona”.
“To je trenutak kad se petokraka pretvara u hrvatske grbove i kad je začeta hrvatska država, već duboka država konglomerata različitih poslovnih, paraobavještajnih, političkih i ideoloških interesa koja je zarobila hrvatsko društvo i državu sve do naših dana”, rekao je Hasanbegović, piše Jutarnji list.
I HDZ-ov Miroslav Tuđman je zatražio stanku.
“Treba ponoviti da ovo što se govori da se arhivi zatvaraju je binarna odluka, binarna logika gdje se falsificira činjenično stanje”, rekao je Tuđman.
Istaknuo je i kako su svi dokumenti otvoreni. “Ovdje se radi o zaštiti 80 tisuća žrtava komunističkog režima koje naprosto sada zbog određenih partikularnih razloga se želi pokazati kao nešto drugo. S druge strane, teza da se granica postavi s donošenjem božićnog Ustava delegitimira hrvatsku vlast koja je izabrana na prvim višestranačkim izborima što je politički štetno i neistinitio”, rekao je Tuđman.H
A.K.