Ponedjeljak, 14. listopada 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Sad je i službeno: Plenkovićev otac dobio od Borasovog Sveučilišta titulu professora emeritusa…

Mario Plenković, umirovljeni profesor komunikologije, javnosti poznatiji kao otac premijera, danas je okićen počasnom titulom professor emeritus. Proces je otpočeo prije nepunih mjesec dana kada je na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu sam rektor Damir Boras iznio prijedlog za dodjelu titule. Upitan za razloge dodjele, Boras je u intervjuu rekao kako je Plenković pionir komunikacijskih znanosti, osnivač i prvi voditelj doktorskih studija u tom području, ali i dodatno istaknuo kako je njegov prijatelj već 40 godina, piše portal srednja.hr

Umirovljeni profesor komunikologije Mario Plenković, javnosti poznatiji kao otac premijera Plenkovića, od sada se može pohvaliti i počasnom titulom professor emeritus. Danas je tako odlučio Senat Sveučilišta u Zagrebu s jednim glasom protiv i jednim suzdržanim. Kao i prošloga puta, odluci se usprotivila Đurđica Čilić s Filozofskog fakulteta, a suzdržan je ostao Neven Jovanović, također profesor Filozofskog.

Izbor Plenkovića u počasno zvanje professor emeritus bila je prva točka Dnevnog reda današnje sjednice, no materijali, odnosno izvještaj Povjerenstva članovi Senata nisu vidjeli prije dolaska na sjednicu. Tamo im je stigao u fizičkoj kopiji, a potom je odrađeno glasanje koje je, osim dva spomenuta glasa, prošlo glatko.

Rektor Boras: ‘On je moj prijatelj već 40 godina’

Podsjetimo, prijedlog za emeritiranje Plenkovića starijeg došao je upravo od rektora zagrebačkog sveučilišta Damir Boras i to prije nepunih mjesec dana, na sjednici Senata održanoj 12. lipnja 2019. Prijedlog za dodjelu počasne titule, koji možete pročitati ovdje, Boras je raspisao na dvije i pol stranice.

Prije nekoliko dana rektor je u intervjuu ukratko naveo neke od razloga za, tada još potencijalnu, dodjelu počasne titule Mariju Plenkoviću, navodeći da se radi o pioniru komunikacijskih znanosti i osnivaču glavnog informatološkog časopisa. Među ostalim, dodao je i da se radi o njegovom dugogodišnjem prijatelju.

– Plenković je pionir informacijskih znanosti, prvi voditelj doktorskog studija informacijskih znanosti, utemeljitelj tada časopisa Informatologija Jugoslavika, sada Informatologija. Samo da vam kažem: I moj je prijatelj 40 godina, kazao je tada Boras za Novu TV.

Dvoje članova Senata usprotivilo se prijedlogu

Podsjetimo, na sjednici održanoj 12. lipnja Borasov je prijedlog izglasan s jednim suzdržanim i s jednim glasom protiv. Protiv prijedloga, kao i ovoga puta, glasovala je profesorica Ilić s Filozofskog fakulteta.

– Obrazlažući svoj prijedlog, rektor je naglasio kako je profesor Plenković svojim velikim znanstvenim doprinosom zadužio čak tri fakulteta u Zagrebu. Postavila sam mu zato na Senatu pitanje – kako to da, ako je to istina, prijedlog o dodjeli počasnog zvanja nije došao ni od jednog od ta tri fakulteta, ispričala je tada Jutarnjem listu profesorica Čilić.

Osim toga upitala ga je i zašto dodjelu počasne titule predlaže čak šest godina nakon Plenkovićevog umirovljenja. Ukratko, povezala je ideju dodjele počasne titule premijerovom ocu Plenkoviću s počasnim doktoratom dodijeljenim Draganu Čoviću, kao i onome koji se predlaže za gradonačelnika Milana Bandića.

Jedini suzdržani glas stigao je od još jednog profesora s Filozofskog – Nevena Jovanovića, za kojega je ovaj prijedlog ‘ista stvar kao s Bandićevim doktoratom’.

– Sveučilište nije potpisalo s Ministarstvom znanosti programski ugovor i ne zna se kad će, pa je većina ljudi u ovome prijedlogu vidjela mogući put da se to sredi. Potežu se veze i poznanstva. Ovo je ista stvar kao s Bandićevim doktoratom. Moje je mišljenje, tko god je toliko zaslužan da dobije počasno zvanje, neka ga dobije onda kad nema sumnje da se to radi iz nekih drugih motiva. Zašto, primjerice, profesor Plenković nije dobio počasno zvanje za dvije ili četiri godine, nitko nije postavio pitanje, jer je svima bilo jasno, rekao je tada Jovanović za Jutarnji uz opasku da institucija ima ograničenu količinu ugleda te da je pitanje što će ostati kada se sve to jednom rasproda.

Prijedlogu su se usprotivili i bivši rektor Sveučilišta Aleksa Bijeliš te akademik Vlatko Silobrčić, javnosti poznatiji kao predsjedavajući član Odbora za etiku koji je otkrio plagijat bivšeg ministra Barišića. Njihove komentare na Boras prijedlog možete pročitati ovdje.

Izvor-srednja-hr- 

Najnovije

Akademik Pečarić napisao dvjestotu publicističku knjigu: ‘Thompson – najznačajniji živući Hrvat’

Hrvatski i svjetski matematičar te akademik Josip Pečarić ujedno je i publicist. Upravo je završio svoju 200-tu po redu publicističku knjigu. Osim što je...

Američke tvrtke odustaju od DEI i LGBT programa: O čemu se radi?

Nedavno je odjeknula vijest da Toyota Motor Corporation prestaje sa svojim programima za “raznolikost, jednakost i uključenost” (DEI) te LGBT aktivnostima. Taj novac ulagat...

Biblijska poruka 14. 10. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Više od Jone i Salomona u Isusu

Lk 11, 29-32    Kad je nagrnulo mnoštvo, poče im Isus govoriti: »Naraštaj ovaj naraštaj je opak. Znak traži, ali mu se znak neće dati...

Marković: Srpska crkva ratne zlikovce, popove, proglasila svecima

U tijeku junačke obrane srpskog kukavičluka i bježanije na Mojkovcu, dostojne obrane u Termopilskom klancu, genocidni Aleksandar Karađorđević – Palikuća je već bio isplanirao...

13. listopada 1991. Široka Kula – četnički pokolj u ličkom selu, još se ne zna mjesto kostiju…

Krajnji cilj svih četničkih pokolja bio je etničko čišćenje Like od Hrvata i stvaranje Velike Srbije na tom hrvatskom teritoriju. Široka Kula je selo...