Zmije su se probudile iz zimskog sna, izišle na sunce i krenule u potragu za partnerima radi parenja. Aktivnije su u proljeće pa se često ‘oči u oči’ susreću s izletnicima, ljubiteljima prirode, alpinistima, planinarima, ali i građevinarima. Kako reagirati kada se nađete u blizini zmije i što napraviti ako vas ugrize, za tportal govore docentica Zavoda za zoologiju osječkog Odjela za biologiju Alma Mikuška i edukatorica u osječkom ZOO vrtu Tatjana Elez
‘Treba biti na oprezu, posebice na područjima na kojima nema ljudi. Zmije neće napasti čovjeka, ali ljudi trebaju biti pažljiviji prilikom kretanja kroz prirodu, posebice ako prolaze kroz gustiše ili planinare. Dobro je imati štap u ruci kako biste uokolo polako lupkali i šuškali jer će one osjetiti vibracije pa se s njima nećete susresti’, objašnjava za tportal docentica sa Zavoda za zoologiju osječkog Odjela za biologiju Alma Mikuška.
U Hrvatskoj je 15 vrsta zmija, od kojih su tri otrovne – poskok, riđovka i planinski žutokrug – ali su sve zaštićene.
‘Poskok živi u mediteranskom, planinskom dijelu Hrvatske, a riđovki ima i na kontinentu. Žutokruga ima na Velebitu, Biokovu, visokim planinskim predjelima, ali se na njega rjeđe nailazi. Nitko od njih neće prvi napasti, osim ako se ne osjećaju ugroženo. Tada će se braniti, štititi sebe’, nastavlja ona.
Iako je u narodu poznat kao poskok, riječ je o zmiji koja ne skače, tumači Mikuška.
‘U kontakt s njom mogu doći alpinisti kada se penju po stijenama pa gurnu ruku u pukotinu u kojoj se odmara i sunča. Riđovke je teže vidjeti jer ne izlaze, nego su zavučene, primjerice ispod kamena, pa ljudi koji kopaju ili prenose građevinski materijal mogu doći u kontakt s njima. Na njih smo nailazili i na područjima koja su nekada bila minirana, ali još nisu uređena. Ljudi često dolaze u kontakt sa svim zmijama jer se one hrane glodavcima, poput štakora i miševa, pa ih može biti na zapuštenim područjima kao što su neuređeni vrtovi ili napuštene kuće’, odgovara tportalu ova biologinja.
Ostale zmije, nabraja, nisu otrovne i ne predstavljaju nikakvu opasnost za ljude. Izletnici u Kopačkom ritu tako često mogu vidjeti bjelouške i ribarice koje znaju biti duge i po metar i pol, pa ih se ljudi uplaše zbog njihove veličine.
‘Zmije plivaju i po riječnim kupalištima, primjerice na Dravi, ali su one bezopasne. Hrane se ribom, žabama i sitnim vodozemcima’, tumači Mikuška.
