Subota, 8. kolovoza 2026.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Slikar Antun Tonći Mostarčić (1903.-1944.) ubijen je u noći između 24. i 25. listopada 1944. godine na otočiću Daksi, s grupom uglednih dubrovačkih rodoljuba. Pali su kao žrtve jednog bezumlja zvanog komunizam.

Slikar Antun Tonći Mostarčić (1903.-1944.) ubijen je u noći između 24. i 25. listopada 1944. godine na otočiću Daksi, s grupom uglednih dubrovačkih rodoljuba. Pali su kao žrtve jednog bezumlja zvanog komunizam…

Likvidirani su na način nedostojan čovjeka, bez suda, bez presude, a uskraćena im je mogućnost koja se pruža i najvećim zločincima, da se brane… Sin je Ivana Ike i Magdalene Mande Borić iz Brista, rođen 2. listopada 1903. godine u Imotskom. Iako je Mostarčić bio izvrstan slikar i svestrana osoba njegova slikarska ostavština nije velikog opusa, radio je i ostavio onoliko koliko su mu životne prilike dopuštale, u stalnoj borbi za preživljavanjem.

Za vrijeme studija, a i poslije osnovnu životnu egzistenciju održavao je svirajući na violini. Kao samouk glazbenik svirao je gitaru, violinu, ksilofon (kći Magdalena poklonila je očev ksilofon Zavičajnom muzeju u imotskom). Mostarčić je svirao na raznim zabavama uveseljavajući druge, zarađivao, tek samo za obilniji obrok. Iz tog vremena sačuvan nam je i njegov dnevnik, koji je vodio za studijskih dana, u vrijeme svojih najtežih trenutaka. Mostarčić na jednom mjestu piše:“ Jučer sam za ručak imao samo komad kruha. Danas ću imati to isto. Međutim, moja želja da ustrajem i završim školovanje jača je od svih nedaća, koje me prate iz dana u dan…“ Po završetku školovanja, dolazi u Imotski, gdje počinje raditi kao nastavnik crtanja. Iz tog doba sačuvana je nekolicina njegovih radova uglavnom s temom imotskih veduta na platnu, ali i akvarelu. Manje je poznato da se Mostarčić bavio kiparstvom i rezbarenjem u drvu. Suprugu Dubrovčanku, učiteljicu Katinu Katarinu Radovan, tada učiteljicu u Naklicama iznad Omiša upoznao je u božićno vrijeme dok je bila u posjetu kod sestre Luce, učiteljice u Vinjanima. S Katinom imao je kćer jedinicu Magdalenu Lenći (1940.) udanu za Martina Kovačevića.

U posljednjim godinama života Tonći Mostarčić radio je u Dubrovniku kao profesor crtanja u Gimnaziji, a to su bile ujedno i njegove intimno najsretnije godine, koje je provodio u krugu svoje obitelji. Slikao je motive iz Dubrovnika, među njima nekoliko zapaženih akvarela, koje je obradio u motivima otočića Dakse, ne sluteći tada, koliko mu je taj otočić sudbinski predodređen…. Danas se radovi Tonća Mostarčića nalaze u brojnim privatnim zbirkama diljem Hrvatske i inozemstva te u imotskom i omiškom samostanu.

Foto-facebook / Na fotografiji u vlasništvu Magdalene Lenći Kovačević, Tonći Mostarčić u ateljeu 1925. godine dok je bio u vojsci u Mostaru.

T.H.

VEZANE VIJESTI

(FOTO-VIDEO) Na Daksi, otočiću pored Dubrovnika 24. listopada 1944. ubijen je isusovac Petar Perica – autor napjeva ‘Rajska djevo, kraljice Hrvata’

Najnovije

Vitez Generacije slobode podigao barjak na Kninskoj tvrđavi

Josip Adžić, jedan od jedanaest veterana kojima je na 31. obljetnicu Oluje pripala ta čast: „Sjetim se svojih poginulih kolega i borim se da suza ne krene."

Generacija slobode – misijska pjesma i himna projekta

Pjesmu generala Ivana Tolja uglazbio je i otpjevao don Anton Šuljić – misijska pjesma i himna projekta Generacija slobode.

35′ GENERACIJA SLOBODE · 31′ POBJEDE U OLUJI!

.td-post-featured-image{display:none!important} Vrijeme Ponosa i Slaveulje na platnu Goloruki. S krunicom oko vrata. Tako smo '91. stali — mi, Hrvatska katolička mladež. Nismo bili vojska. Postali smo je. Kroz...

OTPOR.Media: „Lažni ratni vojni invalid Hrvatske vojske Dragan Konta?!“

Portal OTPOR.Media objavio je 3. kolovoza 2026. objavu pod naslovom „Lažni ratni vojni invalid Hrvatske vojske Dragan Konta?!“ Objavom se otvara pitanje o statusu ratnog...

“Dosta je šutnje i lažnih konstrukcija” – otvoreno pismo braniteljskih udruga Splita i županije državnom vrhu

Koordinacija braniteljskih udruga Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije uputili su  otvoreno pismo predsjedniku Republike Hrvatske, predsjedniku Hrvatskoga sabora, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, županu Splitsko-dalmatinske...