SOA: Srbija i dalje gura koncept “Srpskog svijeta” potaknuta konceptom “Ruskog svijeta”

Prostor hrvatskog jugoistočnog susjedstva (ili Zapadnog Balkana kako se ovo područje naziva u dokumentima EU) i dalje obilježava stagnacija u stabilizacijskim i reformskim procesima, pri čemu nisu riješena brojna međudržavna i međunacionalna pitanja. Međunacionalni odnosi još uvijek su opterećeni posljedicama ratova iz 90-ih godina prošlog stoljeća, piše SOA u svom izvješću za 2022. godinu.

Ovaj prostor izuzetno je važan za RH, jer većina sigurnosnih izazova s ovog područja ima svoje refleksije i na nacionalnu sigurnost RH. Radi se o prostoru na kojem RH ima značajne društvene, gospodarske, trgovinske i prometne veze i interese. Isto tako, na prostoru hrvatskog jugoistočnog susjedstva živi veliki broj Hrvata, kao konstitutivni narod ili kao nacionalna manjina. Zbog svojih nacionalnih interesa, kao i ulaska u šengenski prostor, RH je izuzetno zainteresirana da na svojim istočnim granicama ima prostor stabilnosti, prosperiteta, vladavine prava i demokratskih standarda, kao i euroatlantskih vrijednosti.

Procesi europskih integracija na području Zapadnog Balkana stagniraju, a pojedine države zaostaju ili ne provode potrebne reforme. Na stanje regionalne stabilnosti, osim toga, ponajviše utječu međudržavni i/ili unutardržavni prijepori nacionalnih zajednica, poput nesuglasja oko unutarnjeg uređenja i funkcioniranja Bosne i Hercegovine (BiH) te pitanja reguliranja odnosa između Kosova i Srbije.

Bosna i Hercegovina, koja s RH dijeli međusobno najdužu granicu i u kojoj su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda, i dalje je opterećena unutarnjom političkom nestabilnošću. Ova nestabilnost proizlazi iz različitih pozicija dominantnih političkih opcija triju naroda oko temeljnih načela Daytonskog mirovnog ugovora i Ustava BiH te pitanja daljnje centralizacije države. Pri tome se osnovna načela Daytonskog mirovnog ugovora mogu prikazati kroz formulu 1:2:3; jedinstvena BiH, sastavljena od dva entiteta (Republika Srpska i Federacija BiH) i tri ravnopravna, konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati).

Temeljno pitanje prijepora tijekom 2022. godine bilo je načelo konstitutivnosti, odnosno ravnopravni status svakog od tri naroda u institucijama BiH bez obzira na njihov broj. Hrvati u BiH, kao najmalobrojniji narod, zalažu se za očuvanje načela konstitutivnosti, kao i decentralizirano državno uređenje jer im ono jamči političku ravnopravnost s ostala dva naroda. Bošnjačke nacionalne stranke nezadovoljne su ovim načelom jer smatraju da Bošnjaci, kao narod koji po popisu iz 2013. godine čini 50% stanovništva u BiH, trebaju proporcionalno tome biti zastupljeni u predstavničkim i izvršnim tijelima BiH. Političke stranke bez nacionalnog predznaka u BiH (tzv. građanske stranke, a kojima je biračko tijelo dominantno u većinski bošnjačkim sredinama) također smatraju da se načelo konstitutivnosti treba ukinuti, a predstavnička i izvršna tijela popunjavati bez obzira na nacionalne odrednice. Uz ukidanje ili umanjivanje načela konstitutivnosti tri naroda, bošnjačke i tzv. građanske političke stranke zalažu se i za veću centralizaciju u BiH.

Srbi u BiH primarno su usmjereni na očuvanje i korištenje političke autonomije entiteta Republike Srpske (RS) uz pokušaje vraćanja nadležnosti koje su entiteti tijekom vremena (dragovoljno ili pod međunarodnim pritiskom) prenijeli na državne institucije i središnje organe vlasti BiH.

Ostvarivanje ravnopravnog statusa naroda u BiH ovisi o izbornim pravilima po kojima se biraju predstavnici pojedinog od tri naroda u BiH. Stoga se pitanje izbornog zakona, osobito tijekom izborne 2022. godine, izdvojilo kao ključno za daljnju provedbu odredbi Ustava BiH i načela Daytonskog mirovnog ugovora. Naime, postojeći izborni zakon u BiH opterećen je presudama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) koji su pojedine njegove odredbe proglasile neustavnima, odnosno diskriminatornima. U isto vrijeme, Hrvati su njime nezadovoljni jer omogućuje „preglasavanje Hrvata“, odnosno daje mogućnost da birači iz redova ostalih naroda biraju Hrvatima političke predstavnike. Implementacija sudskih presuda oko izbornog zakona jedan je od zahtjeva EU prema BiH za stjecanje statusa kandidata za ulazak u EU.

Srbija i dalje na strani Rusije

Srbija i dalje nastoji balansirati svoje međunarodne odnose između EU i Rusije, ali i Kine. Tako je Srbija prilikom glasovanja u Općoj skupštini UN-a glasala za osudu ruske invazije Ukrajine, kao i ruskog pripojenja četiriju ukrajinskih pokrajina, ali nije uvela nikakve sankcije prema Rusiji kao što su to napravile ostale države koje pristupaju EU.

Srbijansko društvo od europskog dijeli i izrazito snažan proruski sentiment koji je prisutan u srbijanskom političkom i medijskom prostoru, ali i u općoj javnosti. Nakon invazije na Ukrajinu, u Srbiji je zabilježen veći broj proruskih prosvjeda i javnog iskazivanja potpore ruskoj politici, kao i na sportskim natjecanjima te u izjavama javnih osoba. Istraživanja javnog mnijenja u Srbiji tijekom 2022. godine pokazala su da se više od 80% anketiranih građana Srbije protivi uvođenju sankcija Rusiji, dok više od 66% smatra da je za rat u Ukrajini kriv NATO. Ono što je posebno znakovito jest podatak da se više od polovice ispitanika izjasnilo protiv ulasku Srbije u EU.

Srbija je nastavila koristiti nestabilnosti u regionalnom okruženju za skretanje domaće i međunarodne pozornosti s neriješenih pitanja srbijanske unutarnje i vanjske politike (kao što je pitanje neuvođenja sankcija Rusiji). Sukladno vlastitim potrebama, Srbija je otvarala i eskalirala pojedina pitanja sa susjednim državama destabilizirajući regionalne i bilateralne odnose. Pri tome se koristila kombinacijom političkih i medijskih pritisaka, kao i korištenjem sigurnosnog i pravosudnog aparata koji su u Srbiji i dalje podložni utjecaju politike.

Korištenje pravosudnog sustava Srbije u vanjskopolitičke svrhe ogleda se u podizanju optužnice protiv pilota i zapovjednika Hrvatske vojske (HV) zbog navodnih ratnih zločina u BiH 1995. godine, a koje su podignute nakon javnih najava političkog vodstva Srbije. Pravosudne postupke poput ovog Srbija zlorabi kao način pritiska na RH, kao i za skretanje pozornosti u kontekstu srbijanskog neprovođenja reformi u procesu pristupanja EU-u.

Dok je s jedne strane iz Srbije najavljeno relaksiranje odnosa prema RH, a predstavnik hrvatske nacionalne manjine započeo sudjelovanje u izvršnoj vlasti Srbije, s druge strane se u izjavama političkih dužnosnika, kao i u većini srbijanskih medija, nastavila difamacija RH njezinim sustavnim prikazivanjem kao slijednice kvislinške NDH iz Drugog svjetskog rata te plasiranjem narativa kojim se osporava legitimitet i legalnost oslobodilačkih operacija tijekom Domovinskog rata što je osobito prisutno u vezi vojno-redarstvene operacije Oluja iz kolovoza 1995. godine.

Srbija i dalje promovira koncept „Srpskog svijeta“ kojem je cilj širenje srbijanskog političkog, gospodarskog, kulturno-vjerskog i drugog utjecaja u drugim državama okruženja gdje živi veći broj srpskog stanovništva. Ovaj koncept je osobito usmjeren prema Crnoj Gori, BiH, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji. Zbog sličnosti koncepta „Srpskog svijeta“ s konceptom „Ruskog svijeta“, a nakon ruske agresije na Ukrajinu, srbijanske političke elite reducirale su spominjanje ovog naziva u javnim nastupima.

Zbog iskustva s velikosrpskim pretenzijama koje su osobito došle do izražaja u ratovima 1990-ih godina prošlog stoljeća, a u kontekstu javno isticane ideje „Srpskog svijeta“, inicijativa Otvoreni Balkan izaziva oprez kod ostalih država regije.

Rusija na Zapadnom Balkanu svoj utjecaj nastoji projicirati prvenstveno preko Srbije i Republike Srpske u BiH. Rusija na ovom prostoru nastoji utjecati i netradicionalnim alatima. Tako primjerice na području Zapadnog Balkana djeluju klubovi Noćnih vukova nastalih po uzoru na motorističku skupinu Noćni vukovi iz Rusije, bliskoj Kremlju i ruskom predsjedniku Putinu. Noćni vukovi iz Rusije su na sankcijskoj listi EU-a od 21. srpnja 2022. i zabranjen im je ulazak u države članice zbog širenja ruske propagande i antiukrajinske kampanje. Pripadnici Noćnih vukova često su sudionici prosrpskih i proruskih prosvjeda u Srbiji, Crnoj Gori i Republici Srpskoj u BiH. Rusija također nastoji zadržati i svoj medijsko-propagandni utjecaj na području Zapadnog Balkana, pri čemu nastoje plasirati svoj narativ i poticati sukobe, posebice u odnosima Srbije i Kosova.

U Srbiji od studenoga 2022. godine djeluje i mrežni medijski portal RT Balkan. RT, ranije pod imenom Russia Today, medij je koji se financira iz ruskog državnog proračuna, a u EU ima zabranu emitiranja od ožujka 2022. godine. Novopokrenuti RT Balkan prati narative ruskog Sputnjika Srbija, odnosno usmjeren je na potvrdu proruske političke orijentacije Srbije i snažan antizapadni stav, dok teme vezane uz Rusiju prate standardni ruski narativi veličanja ruske moći u vojnom, kibernetičkom i financijskom smislu.

Stižu i Džihadisti

U pojedinim državama Zapadnog Balkana i dalje su aktivne organizirane skupine radikaliziranih salafita džihadista koji ne priznaju službene islamske zajednice i demokratski poredak matične države, odobravaju nasilne i terorističke načine postizanja svojih ciljeva te potiču na mržnju prema „nevjernicima“ u koje ubrajaju i muslimane koji ne pripadaju njihovoj interpretaciji islama. Pripadnike ovih skupina dodatno bi mogao radikalizirati povratak stranih boraca i njihovih obitelji koji su se pridružili terorističkim organizacijama u Siriji i Iraku, kao i izlazak iz zatvora radikaliziranih salafita i propovjednika koji su zbog terorizma osuđeni na kazne zatvora.

Migrantskim rutama u države Zapadnog Balkana nastavio se dolazak značajnog broja migranata, koji nezakonito prelaze iz jedne države u drugu, a njihov veliki broj i nekontrolirano kretanje dodatno otežavaju društvene i sigurnosne prilike u tim državama.