SOROSEVA MREŽA U HRVATSKOJ: Zašto je opasna po demokraciju?

Sjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske odlikovao je Georgea Sorosa 2002. godine – Redom kneza Branimira s ogrlicom, povodom desete obljetnice djelovanja Instituta Otvoreno društvo

Soroseva zaklada “Otvoreno društvo” stigla je u Hrvatsku još davne 1993. i odmah došla u sukob s predsjednikom Tuđmanom, koji je u tome vidio narušavanje suvereniteta države i strano uplitanje u izborni proces.  Soros pod krinkom humanitarne pomoći pokušava stvoriti državu u državi s ciljem kontroliranja svih sfera života, prema modelu totalitarizma, govorio je Tuđman. Tada je izvršna direktorica Otvorenog društva za Hrvatsku bila Karmen Bašić. Ona se u izvješću poslanom svom dobrotvoru četiri godine kasnije požalila da je ministarstva bojkotiraju, a “neki” u tisku osuđuju njihov rad.

“Posljednji čin službene hirovitosti započeo je prošlog prosinca. Tada je predsjednik Tuđman napao Zakladu u svom obraćanju Vrhovnom vijeću vladajuće stranke. Nakon toga su dvojica naših kolega uhićena na granici s Hrvatskom. I nezakonito nam je zaplijenjeno 65.000 američkih dolara sredstava Zaklade. Službenici su se ispričali i pustili djelatnike OSI-ja 24 sata kasnije. No, novac nije vraćen. Anakon mjesec dana financijskog pregleda našeg ureda, policija je teretila trojicu naših službenika za porezne prekršaje i zatražila da IOD-Hrvatska plati 576.000 dolara dodatnog poreza”, požalila se.

Ona je već tada navela da je Udruga razvila široko razvila svoje djelovanje u četiri bitna područja: osnovnoškolsko obrazovanje i visoko obrazovanje, mediji umjetnost i kultura te nevladine organizacije.

Prvi izvršni direktor i jedan od osnivača hrvatske podružnice Soroseve udruge bio je sveučilišni profesor Žarko Puhovski. On je politolog i filozof, pripadnik marksističke filozofskog pravca “praxis filozofije”. Protekla dva desetljeća čest je gost hrvatskih medija kao politički analitičar, a predsjednik Milanović ga je otvoreno nazvao udbaškim drukerom i svjedokom na montiranim procesima.

Nakon njega, na čelo Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska došla je Karmen Bašić. Ona je Sorosevu udrugu vodila sve do svoje smrti 1999. godine. Bašić je bila udana za poznatog putopisca, dokumentarista i TV voditelja Željka Malnara. Kasnije je bila u braku s arhitektom Mladenom Škreblinom koji je povremeno pisao za Feral Tribune.

Nakon smrti Karmen Bašić, dužnost izvršnog direktora dodijeljena je Branku Vukoviću, dugogodišnjem zaposleniku i nekadašnjem direktoru izdavačke kuće “Mladost”. On je vodio IOD-H kratko vrijeme, do sredine 2000. godine.

Također je riječ o razdoblju u kojem su se dogodile mnogobrojne promjene u načinu djelovanja udruge, budući da se Soros pripremao za novu strategiju u slučaju smjene vlasti na parlamentarnim i predsjedničkim izborima. Primjerice, 1998. godine Soros je pismom smijenio gotovo cijeli Upravni odbor IOD-H-a: Krstu Cviića, Furia Radina, Vladimira Primorca, Ivana Pađena, Krunu Piska, Velimira Viskovića, Đuru Miljanića, Snježanu Knežević i Ivana Prpića.

Sporazum između IOD-H-a i SDP-ove Vlade Republike Hrvatske, s Ivicom Račanom na čelu rezultat je novih strategija djelovanja Otvorenog društva od 2000. do 2004. godine. Kako se navodi u izvješćima Otvorenog društva, “Pismo o suradnji između IOD-H i Vlade RH rezultiralo je s četiri iznimno važna zajednička projekta javne politike: Decentralizacija javne uprave, Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja, Centar za razvoj politike malog gospodarstva i Redefiniranje kulturnih identiteta. Planirano je da budu gotovi do 2004. godine, ali smo uvjereni da će dugoročno rezultirati organizacijama i strukturama koje će ostati nasljeđe IOD-H-a”.

U to je vrijeme izvršni direktor Soroseve udruge bio Tomislav Reškovac, profesor filozofije Klasičnoj gimnaziji Zlatka Šešelja. On je bio i član pododbora za obrazovanje Instituta Otvoreno društvo u Budimpešti, a od 2001. do 2003. godine, te projektni ekspert za decentralizaciju javne uprave pri Hrvatskom pravnom centru, nevladinoj udruzi koja je nastala iz programa IOD-H-a.

Reškovac je također bio član Nacionalnog vijeća za obrazovanje i Izvršnog nacionalnog odbora za strategiju obrazovanja. Sudjelovao je u radu Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme te je obnašao dužnost projektnog eksperta pri Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Danas je na čelu povjerenstva za ‘Građanski odgoj’ u Zagrebu po izboru gradonačelnika Tomislava Tomaševića.

Zadnja direktorica IOD-H-a bila je prof. dr. sc. Andrea Feldman, koja je na tu poziciju došla 2004. s mjesta savjetnice ministra vanjskih poslova. Ona je bila i savjetnica kluba Liberalne stranke u Hrvatskom saboru, a na Hrvatskom institutu za povijest radila je 17 godina. Feldman je bila osnivačica stranke ORaH s bivšom SDP-ovkom Mirelom Holy, ali je stranku napustila 2014.. Nije se slagala s odlukom Oraha da podrži za predsjednika RH tadašnjeg SDP-ovog kandidata za predsjednika Hrvatske Ivu Josipovića.

IOD-H nije prestao djelovati zbog neuspjeha, već upravo suprotno, zbog postizanja svih postavljenih ciljeva. Sporazum o suradnji s SDP-ovom Vladom RH omogućio je Sorosu da zajedno s Vladom bude suosnivač nekih organizacija pa i institucija što je dovelo do prestanka potrebe za financiranjem programa budući da su se oni počeli implementirati u državni sustav i financirati novcem poreznih obveznika te novcem iz raznih fondova Europske unije i međunarodnih organizacija.

Udruga Institut Otvoreno društvo – Hrvatska također je iza sebe ostavila niz nevladinih organizacija. One su nastale preuzimanjem programa i ciljeva Otvorenog društva, a zauzvrat su dobile institucionalnu podršku međunarodnog Otvorenog društva koje danas djeluje pod imenom Zaklade Otvorenog društva. Soroseva zaklada je samo u 2020. godini imala 1.3 milijarde dolara rashoda u cijelom svijetu. Novac ulaže u organizacije koje seu okviru lijevoliberalnog svjetonazora bave obrazovanjem u ranom djetinju, visoimo obrazovanjem, medijima, reformom obrazovanja, vladavinom prava, “demokratskim praksama”, zdravstvom i ljudskim pravima, “ekonomskom jednakošću”, antidiskriminacijom i sličnim.

Soroseva organizacija u Hrvatskoj, Institut Otvoreno društvo – Hrvatska, samo je u razdoblju od 1992. do 2002. godine uložila gotovo 50 milijuna dolara u razne nevladine organizacije, programe, stipendije i projekte, pisao je Večernji list.

Iz Soroseve organizacije tijekom njenog djelovanja u Hrvatskoj izrasle su organizacije i programi koji su ustvari njen spin-off.  Time je Soros stvorio kompleksnu mrežu međusobno povezanih, a o njemu ovisnih nevladinih udruga koje djeluju po njegovom programu.

Jedan on najstarijih spin-offova IOD-H-a je nevladina organizacija Forum za slobodu odgoja (FOS) koji djeluje od 1992. do danas, a jedna od glavnih zadaća mu je promovirati uvođenje građanskog odgoja u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. FOS je kroz razdoblje svog djelovanja sudjelovao u razvijanju, poticanju i provođenju obrazovnih programa i projekata te utjecao na javne politike s ciljem unaprijeđivanja obrazovanja u Hrvatskoj.

U FOS-u su važne funkcije imali Lino Veljak, profesor s FFZG-a i jedan od osnivača Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI), Gvozden Flego, tada budući SDP-ov ministar, SDP-ov saborski zastupnik Zlatko Šešelj, Gorana Hitrec iz Agencije za odgoj i obrazovanje te Vesna Mihoković Puhovski iz udruge Protagora, poznata po tome što je tražila NGO vezu jer bi joj kći Tamara “malo volontirala i jahala po Mongoliji”.

Pučko otvoreno učilište Korak po Korak je IOD-H navodio kao partnersku organizaciju, a u upravnom vijeću su se nalazili ili nalaze Vlasta Vizek Vidović i Vlatka Domović iz CIRO-a, Gorana Hitrec iz FOS-a, Danica Eterović iz CEPOR-a, Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva i Jadranka Bjelica.

Na listi spin-offova Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska našlo se i Hrvatsko debatno društvo (HDD), koje danas koordinira rad mreže 120-ak klubova za mlade, a tokom školske godine tjedno se nalaze u srednjim i osnovnim školama.

Zašto je HDD važan za Sorosevo promoviranje “otvorenog društva” jasnije je kada se pogleda o kakvom se konceptu debate radi u HDD-u. HDD je u samim počecima usvojio koncept debate prema Karlu Popperu, bečkom filozofu od kojega je Soros i preuzeo ideju Otvorenog društvo. Prema tom konceptu debate: “Proces utvrđivanja što zapravo predstavlja određeni primjer zajedničkih vrijednosti dug je i uključuje promišljanje. Nikada se članovi nekog društva ne slažu jednoglasno oko onoga što predstavlja, na primjer, jednakost, pravdu, slobodu, prava itd. Zato su društva vrlo često polarizirana oko pitanja pobačaja, smrtne kazne, socijalne skrbi, legalizacije lakih droga, eutanazije, itd.

Međutim, jednom kada društvo postigne težak konsenzus o tome što čini njegov sustav vrijednosti, ono nastoji razviti načine na koje se te vrijednosti mogu odraziti u njegovim zakonima i politikama. To je prirodna posljedica – ako članovi određenog društva vjeruju da je nešto ispravno ili korisno, nastojat će postići to stanje usvajanjem zakona i politika koji bi donijeli željeni ishod. Rasprava o vrijednosti nastavlja se raspravom o politici..”

Jasno je da takav koncept odgaja mlade u smjeru totalitarnog društva, jer u slobodnom i demokratskom društvu ne može i apsolutno ne smije postojati nikakav konsenzus o nikakvim vrijednostima. U slobodnoj i demokratski uređenoj državi svatko ima pravo zastupati svoje vrijednosti, u koje vjeruje, koje god bile – i nitko mu nema pravo nametati nikakav “konsenzus” i “željeni smjer”, jer su slobodne države sastavljene od slobodnih ljudi, pojedinaca, a ne od kolektiva, “društva”, koje slijedi neke ionako unaprijed zacrtane vrijednosti koje se putem indoktrinacije usađuju. Takve države nemaju nikakav svoj “sustav vrijednosti” već jednostavno slijede principe poput ravnopravnosti svih pred zakonom, a zakoni se donose voljom predstavnika većine birača na izborima.

Upravo je totalitarna srž “Otvorenog društva” i težnja da se ljudima nametnu “zajedničke”, “društvene” vrijednosti koje potom svi moraju slijediti i težiti “željenom ishodu”, iako neki možda žele neki drugi ishod, u stilu sovjetskog boljševizma ili njemačkog nacional-socijalizma, ono što je problematično u djelovanju Otvorenog društva. Tu se ne radi o razvoju demokracije, već o suzbijanju iste.