Stotinjak četničkih sljedbenika iz Srbije i Bosne i Hercegovine okupilo se u utorak u okolici Višegrada u istočnoj Bosni kako bi odali počast Draži Mihailoviću, kvislingu i zapovjedniku četničkih postrojbi u Drugom svjetskom ratu odgovornom za masovne pokolje nesrpskog stanovništva upravo u tom dijelu BiH.
Pripadnici organizacija pod imenom Ravnogorski pokret postrojili su se u crnim odorama s četničkim znakovljem uz spomenik Mihailoviću na mjestu gdje su ga 1946. godine uhitili pripadnici jugoslavenskih službi sigurnosti pri čemu je poginulo nekoliko četnika iz Mihailovićeve pratnje.
Današnji Mihailovićevi sljedbenici u utorak su podsjećanje na taj događaj na teritoriju BiH obilježili podizanjem zastave Srbije, intoniranjem srbijanske državne himne i vjerskim obredom koji su predvodili pravoslavni svećenici.
Jovo Vukeljić, predsjednik lokalnog ogranka Ravnogorskog pokreta kazao je novinarima da su se Mihailovićevi sljedbenici okupili kako bi kao i svake godine podsjetili na to “tko je bio prvi gerilac u porobljenoj Europi i borac protiv fašizma”.
Ravnogorski pokret na popisu je fašističko ekstremističkih organizacija koje Ministarstvo sigurnosti BiH smatra izrazito opasnima po državu.
Ravnogorski pokret na popisu je fašističko ekstremističkih organizacija koje Ministarstvo sigurnosti BiH smatra izrazito opasnima po državu.
U posljednjem izvješću tog ministarstva o stanju sigurnosti u BiH, pripadnici Ravnogorskog pokreta opisani su kao “sljedbenici ideologije četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata koji pored agresivnog nijekanja legitimnosti države BiH i opstrukcije euroatlantskih integracija, sebi su za cilj postavili ujedinjenje svih ravnogorskih pokreta”.
Postrojbe kojima je zapovijedao Mihailović rat su provele surađujući s talijanskim i njemačkim fašističkim okupatorom.
Pritom su proveli masovno etničko čišćenje nesrpskog stanovništva područja Sandžaka i istočne Bosne, a samo u Višegradu ubili su najmanje tri tisuće muslimana.
Mihailović je nakon uhićenja izveden pred sud pod optužbom za ratne zločine te je proglašen krivim i strijeljan u srpnju 1946. godine.H