Ponedjeljak, 22. travnja 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Što ide Nijemcima, a što Hrvatima: Većina analiziranih proizvoda skuplja u Hrvatskoj, nego u Njemačkoj…

Danas su, u Kući Europe u Zagrebu, hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan i ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Andrea Gross-Bošković predstavile rezultate analize kvalitete (naizgled) istih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj. Analiza je pokazala kako je kod više od polovine ispitanih proizvoda utvrđena razlika u kvaliteti, te da je većina analiziranih proizvoda skuplja u Hrvatskoj, nego u Njemačkoj.

„Iako se kvaliteta proizvoda često puta promatra kao ekonomska kategorija, važno je osigurati kriterije koji će jamčiti da razlike u kvaliteti ne budu diskriminirajuće, nego da su one zaista odraz preferencija potrošača, razlika u prehrambenim navikama ili specifičnostima područja, ali nipošto alibi za razliku u formulaciji proizvoda“, zaključila je Gross-Bošković.

„Od samog početka projekta bili smo svjesni kako se radi o iznimno osjetljivom, ali i iznimno značajnom istraživanju. Time je naša odgovornost bila veća, da ga postavimo na „zdrave noge“, da damo znanstveni pečat cijeloj priči, a sve kako bi dobiveni rezultati bili krajnje pouzdani i vjerodostojni. Upravo stoga je uzorkovanje provedeno na krajnje stručan i precizan način. Analize su povjerene vrhunskim hrvatskim akreditiranim laboratorijima, a nakon zaprimljenih rezultata, Hrvatska agencija za hranu formirala je radnu grupu stručnjaka, s kojima smo zajednički donijeli zaključke iza kojih čvrsto stojimo“, rekla je Gross-Bošković.

Istraživanje je pokazalo kako samo kod 4 od 26 ispitanih proizvoda (15%) nije nađena razlika niti u kvaliteti niti u cijeni. Kod 54% proizvoda utvrđena je razlika u kvaliteti, dok je više od 60% proizvoda, u trenutku kupnje, bilo skuplje na hrvatskom tržištu.

„Najveće razlike su uočene kod pet prehrambenih proizvoda i jednog deterdženta. Primjerice Wudy hrenovke od pilećeg i purećeg mesa na hrvatskom tržištu, suprotno nazivu su rađene od tzv. otkoštenog mesa, koje se prema EU propisima ne smije označavati kao meso. Njemački proizvod je napravljen od pravog purećeg i pilećeg mesa“, objasnila je Borzan.

Borzan je također navela primjer Hipp dječje hrane-bio riža i mrkva s puretinom gdje proizvod namijenjen hrvatskom tržištu sadrži značajno manji udio povrća i veći udio riže od njemačkog proizvoda. Razlika je i u tome što proizvod na hrvatskom tržištu ne sadrži krumpir, već samo mrkvu i rižu te ima manje omega 3 masnih kiselina. Unatoč svim razlikama, proizvodi na oba tržišta stavljeni su pod istom šifrom artikla.

„Posebnu težinu rezultatima za dječju hranu daje činjenica da je proizvod za hrvatsko tržište skuplji za više od 50%, te činjenica da se radi o proizvodu namijenjenom prehrani djece“, kazala je Borzan.

Ovo istraživanje je prvo u EU koje je uključilo i neprehrambene proizvode. Od pet testiranih velike razlike su nađene u kvaliteti deterdženta za rublje Ariel Vollwaschmittel. Pokazalo se da njemački proizvod koji za razliku od hrvatskog ima oznaku „compact“ ima znatno veću učinkovitost pranja pri nižoj temperaturi (40ºC), dok pri 60ºC razlika također postoji, ali je manja. Unatoč tome, deterdžent za njemačko tržište je oko 25% jeftiniji od onog na hrvatskom tržištu.

Značajne razlike pronađene su i kod Nutelle i Activia voćnog jogurta od jagode, a kod Haribo happy cola gumenih bombona, u njemačkom proizvodu je utvrđena znatno veća količina ukupnog šećera od deklarirane.

„I ovo istraživanje je, kao i ranija europska istraživanja, potvrdilo opravdanost stava više od 80% naših građana koji misle da ih multinacionalne kompanije tretiraju kao građane drugog reda. Moj posao je da EU radi za ljude, a ovi rezultati su veliki doprinos rješavanju ovog problema na razini EU. Rezultati su već poslani povjerenici Europske komisije za zaštitu potrošača Veri Jourovoj“, kaže Borzan.

„Iako se kvaliteta proizvoda često puta promatra kao ekonomska kategorija, važno je osigurati kriterije koji će jamčiti da razlike u kvaliteti ne budu diskriminirajuće, nego da su one zaista odraz preferencija potrošača, razlika u prehrambenim navikama ili specifičnostima područja, ali nipošto alibi za razliku u formulaciji proizvoda“, zaključila je Gross-Bošković.

I.M.

Najnovije

Liberali i da žele ne mogu pomoći HDZ-u

Foto:Screenshot   Gradonačelnik Bjelovara i koalicijski partner HDZ-a Dario Hrebak u jednoj je raspravi na Facebooku komentirao sastavljanje nove parlamentarne većine i pregovore o vladi. Hrebak: Matematika...

Bošnjaci nakon 9 godina ponovo imaju zastupnika u Saboru, najavio je prve poteze

Foto:Facebook   Novi saborski zastupnik iz redova nacionalnih manjina Armin Hodžić, kandidat Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Hrvatskoj,  najavio je da će se zalagati za rješavanje problema...

Kome je petokraka dobra donijela?

Foto:Ilustracija   Demencija, senilnost i stokholmski sindrom se mogu svesti po zajednički nazivnik koji je: zaboravnost. I zaista ne postoji narod na ovom svijetu koji u tolikoj...

Zurovec objavio zahtjeve: Kao da biram da li će mi iščupati lijevi ili desni zdravi zub, ali…

Foto:Facebook   Dario Zurovec, gradonačelnik Svete Nedelje i jedini izabrani saborski zastupnik s liste Fokus-Republika, objavio je da su mu se javile sve vodeće stranke i...

Jesmo li radosni zbog Manolićeva obraćenja?

Foto:Wikipedia   Josip Manolić najpoznatiji hrvatski špijun i bivši predsjednik hrvatske Vlade preminuo je u 105. godini života, piše Nacional. Za novine je to potvrdila njegova...