Ukupno je 44 preminulih u Njemačkoj, što predstavlja značajno odstupanje od većine država…
Stopa smrtnosti je tako u Njemačkoj daleko ispod jedan posto, dok je u nekim državama poput Italije gotovo osam posto, a u većini država je značajno iznad tri posto.
Pravo pitanje je kako je moguće da se brojke u Njemačkoj značajno razlikuju od ostatka svijeta.
Richard Pebody iz Svjetske zdravstvene organizacije kaže da se vjerojatno radi o kombinaciji različitih čimbenika. Znanstvenici tvrde da je tajna u tome što je u Njemačkoj znatno veća dostupnost kreveta na intenzivnoj njezi, piše Daily Mail.
Njemačka trenutno ima 25.000 kreveta za pacijente s respiratornim problemima na intenzivnoj njezi , što znači da pacijenti imaju priliku brzo se oporaviti. Vlada je najavila kako će u narednim tjednima udvostručiti taj broj, a hoteli i velike dvorane bit će prenamijenjene u bolnice.
Za usporedbu, Francuska ima 7000 kreveta za intenzivnu njegu, a Italija 5000, dok ih je u Velikoj Britaniji 4000. Velika Britanija zanimljivo ima 5000 respiratora, dok ih Njemačka ima 25.000.
Financial Times je također objavio kako Njemačka ima najviše kreveta za intenzivnu njegu, a na tablici koju su objavili i Hrvatska dobro stoji u odnosu na ostale europske države.
Direktor Instituta za virologiju u Berlinu, Christian Drosten, kaže da je tajna i u tome što su odlučili raditi rana testiranja. Njemačka ima i mrežu neovisnih laboratorija, od kojih su mnogi počeli testiranja već u siječnju, kad je broj slučajeva još bio vrlo nizak.
Kancelarka Angela Merkel označava pandemiju koronavirusa kao najveći izazov od Drugog svjetskog rata. I ne pretjeruje, smatra Martin Muno.
„Od ujedinjenja Njemačke, ne, od Drugog svjetskog rata nije bilo takvog izazova za našu zemlju, kod kojeg je tako važno naše zajedničko solidarno djelovanje.” Savezna kancelarka Angela Merkel nije sklona patosu. Trezveno, analitički, suzdržana u izboru riječi ona tako govori čak i o najvećim političkim izazovima – baš kao promovirana znanstvenica. I uvijek optimistično, kao za vrijeme izbjegličke krize: „Mi ćemo uspjeti.”
Dakle ako se žena, koja je već više od 14 godina na čelu njemačke vlade, po prvi put izvan rituala novogodišnjeg govora direktno putem televizije obrati građankama i građanima, kada uz to još i čini povijesne usporedbe s jednim ratom koji je odnio 55 milijuna ljudskih života i Njemačku ostavio u ruševinama, ako Angela Merkel tako govori, onda se nešto dramatično promijenilo.
Više mrtvih, manje slobode
Caka je u tome, a to spominje i Angela Merkel, da to nije riješeno s nekoliko tjedana pauze: „Idući tjedni će biti još teži.” Bit će više mrtvih, ogromnih gospodarskih šteta, a možda čak i socijalnih raskida.
I: mi se moramo odreći naših sloboda. Za nas kao društvo – svejedno gdje živimo – to je ogromni izazov. Ali može biti i šansa. Već sad ovaj mali virus baca svjetlo na nečuvene gluposti velikih populista – dovoljno je pogledati video-snimke Donalda Trumpa. Mi već sad učimo da možemo i drugačije komunicirati, telefoniranje putem video-linka postaje svakodnevica. A mi osjećamo da nekako pripadamo zajedno, da je solidarnost, čak i između stranaca, nešto što nam čini dobro – pa čak i ako se pažnja prema drugima sastoji u tome da prijeđemo na drugu stranu ulice.
Ono što nas očekuje ispravno u jednoj rečenici zaključuje filozof Slavoj Žižek: „Život će, čak i ako se na kraju ponovo vrati u normalnost, biti normalan na drugačiji način nego onaj na koji smo bili navikli prije izbijanja.” Mi ćemo naučiti voditi krhki život sa stalnim prijetnjama. Nalazimo se usred revolucije – i na nama je hoće li ona završiti dobro ili neće.
Molim Vas, ostanite zdravi!