Na suđenju za zločine u Bugojnu, Državno tužiteljstvo pročitalo je iskaz preminulog svjedoka u kojem je rekao da je tijelo zarobljenog pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) zakopano 500 metara od hotela, javlja Detektor.
Merzuk Aletić u izjavi istražiteljima ispričao je kako je 1993. godine dovedeno između 15 i 20 zarobljenih pripadnika HVO-a.
„Naša obaveza bila je da ih čuvamo i da ih po potrebi puštamo u toalet. Znam da je jedan preminuo“, izjavio je Aletić, koji je potom prepričao tvrdnju drugog vojnika koji mu je kazao kako je „Mlaćo rekao da se zarobljenik zakopa“.
„To smo učinili, 500 metara od hotela“, kazao je Aletić u iskazu, nakon čega ga je tužitelj upozorio da ne mora reći ništa što bi ga moglo inkriminirati. Svjedok je odgovorio da mu treba vremena da odluči o nastavku davanja iskaza, te je saslušanje prekinuto. Svjedok je kasnije preminuo.
Pročitane su izjave još trojice preminulih svjedoka, među kojima i Ive Kujundžića, koji je tvrdio da je zarobljen nakon predaje vojnika HVO-a pripadnicima Armije BiH, te da su zarobljenike često tukli i mučili na različitim lokacijama, prenosi Hercegovina.info.
„Jednog su zarobljenika ubili krampom. Ne znam tko je naređivao vojnicima da nas tuku. Neke su izvodili noću i tukli na stadionu. Ja sam kopao rovove na liniji prema Srbima, a neki su ranjeni u razmjeni vatre“, rekao je Kujundžić i dodao kako je na jednoj od lokacija zapovjednik bio Enes Handžić.
Kazao je da se u osam mjeseci zarobljeništva okupao samo dvaput te da je zbog manjka higijene bilo puno bolesnih kojima je trebala pomoć, a neki su je i dobili. Pojedini stražari „pomagali su zarobljenicima“, rekao je Kujundžić, ali neki su ih tukli, a najgori od njih bio je izvjesni Đopa.
Svjedok Mirko Tomljenović u iskazu je ispričao kako ga je Armija BiH zarobila nakon predaje 1993. godine.
„Vodili su me na ispitivanja, udarali me. Netko je jednom izveo Ratka Crnca, a onda smo čuli da ga je snajper pogodio u zatiljak glave“, kazao je Tomljenović te dodao da je zarobljenik imenom Mladen podlegao ozljedama od premlaćivanja.
U iskazu je naveo i kako je jednom došao Dževad Mlaćo.
„Nosili su neke spise. Kasnije su po nekim popisima izvodili zarobljenike“, kazao je.Bosna i Hercegovina culinary festivals
Svjedokinja Slava Gvozden u izjavi je ispričala kako je u Bugojnu tražila svog zarobljenog sina Jadranka.
„Rekla sam Enesu Handžiću da tražim sina, a on je rekao da ih ‘ima 400 i da ne zna mog sina’“, kazala je Gvozden te ispričala da je vojnik imena Dževad njezinu sinu dvaput nosio hranu koju bi ona pripremila, a on joj je donosio njegova pisma iz Prusca. Kada je to pokušao učiniti treći put, vojnik nije mogao pronaći Jadranka.
„Živim za dan kada ću pronaći kosti svoga sina“, rekla je Gvozden na kraju iskaza.
Dževad Mlaćo optužen je da je, u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, dok je Selmo Cikotić, kao zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH, optužen da nije spriječio podređene pripadnike niti poduzeo mjere za njihovo kažnjavanje zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika. Također mu se stavlja na teret i odvođenje hrvatskih zarobljenika na prisilne radove na prve linije, gdje su neki poginuli, a neki ranjeni.
Enes Handžić ranije je zbog zločina u Bugojnu osuđen na osam godina zatvora.
Obrana je iznijela primjedbe na relevantnost danih iskaza u odnosu na njihove branjenike te na nepotpunost izjave Merzuka Aletića.
Nastavak suđenja planiran je za 4. ožujka.