Prvi je dan studenog u Hrvatskoj, kao i u većini katoličkih zemalja, državni blagdan i neradni dan. Svetkovina, kada se sjećamo svih onih koji su za života dosegnuli ideal svetosti i blagdan, na koji se sjećamo naših bližnjih spojili su se u dane kada posjećujemo počivališta svojih bližnjih i sjećamo ih se s tugom i ljubavlju.
Prvoga dana studenoga Katolička crkva slavi svetkovinu Svih svetih, a dan kasnije Dušni dan kada se spominjemo svih vjernih mrtvih. Svetkovina Svih svetih ima posebno značenje za vjernike jer je dan zajedništva zemaljske i nebeske Crkve. Crkva na putu slavi Crkvu koja se već nalazi u trijumfu, u konačnoj nebeskoj slavi. Kako nam imenima ne mogu biti poznati svi koji su umrli na glasu svetosti, Crkva je odredila današnji dan kada se zajednički moli za sve svete i blažene, poznate i nepoznate. Ti odabranici su slika Božja, postavljeni nama za primjer. Svetkovina Svih svetih ima svoje početke u IV. stoljeću kad je Crkva na Istoku blagdan svih mučenika slavila na prvu nedjelju po Duhovima, piše HRT.
U VI. stoljeću taj se blagdan počeo slaviti i u Rimu, a kasnije ga je papa Bonifacije IV. premjestio na 13. svibnja. Na taj je dan poganski hram Panteon posvećen svim bogovima i pretvoren u crkvu posvećenu Bogorodici i svim mučenicima. Mnogi znaju reći kako je taj poganski hram zapravo postao prva crkva posvećena Svima svetima. Papa Grgur IV. premjestio je 835. godine slavlje ovoga blagdana na današnji dan. Razlog tom je bila žetva i berba, nakon koje se lakše osiguravala hrana i piće za mnoštvo hodočasnika koji bi tom prigodom nagrnuli u Rim. Današnja svetkovina Svih svetih jednako se veličanstveno slavi i u Zapadnoj i u Istočnoj Crkvi.
Uz svetkovinu Svih svetih i Dušni dan, koji Crkva obilježava sutra, može se dobiti potpuni oprost za duše u čistilištu. Potrebno je otići na ispovijed, pod misom se pričestiti, izmoliti Oče naš i Vjerovanje na nakanu Svetoga oca te posjetiti groblje.
Foto: HRT