Utorak, 18. ožujka 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Svoje baranjsko selo branili su do posljednjeg daha. Ova tužna, ratna priča slomit će vam srce…

Na današnji dan, 3. rujna 1991. godine, u bitci za Baranju okupirano je Bilje, posljednje slobodno mjesto u Baranji…

Okupacija Baranje započela je već 3. srpnja kada je na to područje preko mosta kod Batine prešla iz Srbije kolona od šezdesetak tenkova i drugih borbenih vozila 36. mehanizirane brigade 12. novosadskog korpusa JNA, prenosi dnevno.hr

Vratili se braniti Bilje

Potkraj kolovoza Beli Manastir i većinu Baranje zaposjele su snage agresora protjerujući većinsko hrvatsko stanovništvo i mađarsku manjinu. Nakon što je 22. kolovoza 1991. okupirana Darda, hrvatske snage i civili povukli su se prema Osijeku. U dogovoru sa zapovjedništvom 106. osječke brigade, Vladimir Velki okupio je skupinu dragovoljaca, „Biljsku četu ZNG-a“, koja se pod njegovim zapovijedanjem vratila braniti Bilje. U noći s 2. na 3. rujna, prema nalogu 106. brigade, Velki je popisao sve pripadnike njegove čete koja je branila Bilje, njih 72.

Imali samo puške i jedan raketni bacač

U rano jutro 3. rujna agresor je teškom minobacačkom paljbom krenuo u napad na Bilje, nakon čega je pješaštvo sastavljeno od lokalnih Srba i četničkih dobrovoljaca iz Srbije, zaštićeno oklopom JNA, pokrenulo veliki pješački napad. Malobrojne hrvatske snage koje su raspolagale tek puškama i jednim raketnim bacačem nisu se mogle obraniti od oko 800 pješaka potpomognutih tenkovima. Nakon žestokih borbi počelo je izvlačenje koje je završilo kasno poslijepodne, no iz Bilja se uspjelo probiti samo 50-ak hrvatskih branitelja. Okupacija Baranje okončana je tek 1997. godine mirnom reintegracijom.

Tužni epilog

U borbama su tog dana poginula jedanaestorica hrvatskih branitelja – Branko Kuti, Josip Kuti, Ferenc Bede, Bernard Kotarski, Hrvoje Kraljević, Čedomir Lazarević, Josip Lerinc, Ištvan Horvat, Nikica Lučić, Ivan Pakšić i Damir Rončević. Dio branitelja je zarobljen i naknadno, nakon teških dana u zarobljeništvu, razmijenjen, no devetorica njih zarobljeništvo nisu preživjeli – Željko Filipčić, Stanislav Strmečki, Anđal Zoran, Ivica Krkalo, Ivan Forijan, Branko Strmečki, Stevo Granfilder te braća Tibor i Janoš Sileš.

Domovinskirat.hr-S.V.

Najnovije

Budi (li) se Europa – kasno?!

Uistinu je, kako tvrdi Tusk, paradoks to što 500 milijuna Europljana moli 300 milijuna Amerikanaca da ih zaštite od 140 milijuna Rusa. Ali nije...

Ratni ministar obrane nikada nije služio vojsku: ‘Istina, mnogo sam o tome čitao’

Na  dan 16. ožujka 1945. godine, u Širokom Brijegu rođen je Gojko Šušak, ratni ministar obrane i najbliži suradnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana....

Emotivni oproštaj Duvnjaka, Pešića i Karačića uz posebnu svečanost

Nakon utakmice rukometaša Hrvatske i Češke u Areni je održana svečana dodjela priznanja kojom je obilježeno više od tri desetljeća rukometne izvrsnosti, a kulminacija...

Koliko je ljudi bilo na prosvjedu u Beogradu?

U Beogradu je održan jedan od najvećih prosvjeda u povijesti Srbije protiv aktualne vlasti. Tišinom je odana počast poginulima u padu nadstrešnice u Novom...

Sjeverna Makedonija: U požaru u noćnom klubu poginulo preko 50 osoba

Najmanje 50 ljudi poginulo je u noćnom klubu u Kočanima, na istoku Sjeverne Makedonije, oko 100 kilometara istočno od glavnog grada Skoplja, gdje je...