Hrvatska radiotelevizija (HRT) od ponedjeljka, 9. prosinca na Prvom programu (HRT-HTV1) u udarnom terminu od 21 sat počinje s premijernim prikazivanjem serije “General”, biografske ratne drame Antuna Vrdoljaka o životnom putu hrvatskoga generala Ante Gotovine…

Ova serija od osam epizoda snimana je istodobno s filmom koji je pretpremijerno prikazan u hrvatskim kinima simbolično na Dan domovinske zahvalnosti, a sada će ju imati prilike vidjeti i gledatelji HRT-a.

Prvi prizori serije vezani su za sudnicu Međunarodnog kaznenog suda u Hagu, odnosno za izricanje presude Anti Gotovini (kao i Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku), 15. travnja 2011. godine. Slušajući presudu i obrazloženje optužnice da je kriv za teška djela, kojim ga terete, Ante pokušava doprijeti do prvog izvora svoga sjećanja.

Imao je nešto više od četiri godine kada je poginula njegova majka Ana, štiteći ga od mine kojom se u blizini kuće lomio kamen. Djetinjstvo je proveo u prelijepom Kornatskom okruženju, u prijateljstvu s vršnjakom Srećkom, maštajući kako će jednoga dana upoznati cijeli svijet.

Sa sedamnaest godina ukrcava se, kao mornar, na teretni prekooceanski brod, na kojem susreće zagonetnog čovjeka koji će mu odškrinuti tajnu Legije stranaca.

Kao pripadnik Legije proći će svašta – od drastičnog vojničkog drila do raznih lokalnih ratišta; kroz diverzantsku izobrazbu dogurat će do visokog dočasničkog čina. U jednoj akciji u Africi Ante biva teško ranjen. To ranjavanje isključi mogućnost nastavka diverzantske službe i on prihvaća ponuđenu službu francuskog instruktora južnoameričkih službi za borbu protiv krijumčarenja kokaina.

U Kolumbiji upoznaje svoju veliku ljubav, mladu i pomalo razmaženu kćer iz bogate obitelji španjolskoga podrijetla. Ta veza je bogata ljubavlju i ljubomorom, a završava brakom i rođenjem kćeri Ximene. Tijekom jednog boravka u Argentini upoznaje trojicu iseljenika od kojih doznaje da je u Hrvatskoj počeo rat. Kad na televiziji vidi strašne slike razaranja Dubrovnika, uz vrlo bolan rastanak sa ženom i kćeri, odlazi u domovinu staviti joj na raspolaganje svoje bogato vojničko i ratničko iskustvo.

Ante uočava da je stanje obrane veoma teško. Istina, puno je dragovoljaca, ali su neobučeni, a naoružanja gotovo i nema. Na Sljemenu organizira obuku dragovoljaca, pod geslom: “Više znoja, manje krvi”. Uskoro upoznaje generala Janka Bobetka s kojim će ga povezati iskreno prijateljstvo i duboko poštovanje. Zajedno će se suprotstaviti paklenom velikosrpskom naumu da se Hrvatska presječe na dva dijela (Virovitica-Karlovac-Karlobag). Ante vodi manju jedinicu diverzanata koja ima zadatak onemogućiti prodor tenkova i tako kupovati vrijeme dok se hrvatska vojska ne naoruža. U jednoj akciji Ante biva ranjen i neko vrijeme provest će u bolnici.

Po izlasku odlazi s Bobetkom na južno bojište, sa zadatkom obrane Dubrovnika i Dalmacije. Uskoro ga Bobetko imenuje zapovjednikom Zbornog područja Split, a glavni zadatak mu je onemogućiti povezivanje snaga iz Knina i Banja Luke. U Livnu stiče nove suborce, ali i veoma vojnički tešku situaciju. Dolazi vrijeme za akciju Maslenica, gdje upoznaje televizijsku novinarku Vesnu.

U trenucima kad se razvila mala romansa s Vesnom, njegov brat je teško stradao i čine se napori da uopće preživi. Vesna shvaća da Ante sad sav pripada ratu i da je preveliko breme odgovornosti na njegovim leđima. Vraća se u Zagreb, gdje će roditi djevojčicu, kojoj daje ime Ana, po Antinoj majci.

Vojna akcija Maslenica i još nekoliko operacija na području koje je pripadalo Antinoj odgovornosti, a koje su briljantno vojnički izvedene, donijele su mu čin generala. Ante zna da je oslobođenje Knina ključna operacija Domovinskog rata: tamo gdje je sve počelo, tamo se mora i završiti. Donosi plan da se Knin mora osloboditi s Dinare.

Nadljudskim naporima, u najvećoj tajnosti, Ante će uspjeti iznijeti “na rukama” topove na vrh Dinare, ali dovući i tenkove za konačni obračun s okupacijom svoje zemlje. Akcija je nazvana Oluja i protekla je bezbolnije nego se Ante nadao: dan prije početka operacije obavještajna služba u Antinom štabu ulovila je odluku, koju je donijelo zapovjedništvo kninskih snaga o povlačenju vojske i civila u Bosnu i Kosovo.

U seriji glume Goran Višnjić, Nataša Janjić, Olga Pakalović, Iva Kraljević, Mustafa Nadarević, Goran Navojec, Borko Perić, Tarik Filipović, Boris Svrtan, Ivo Gregurević, Rene Bitorajac, Robert Budak. Scenarist i redatelj je Antun Vrdoljak. Montažer je Alfred Kolombo, dok fotografiju potpisuje Vjekoslav Vrdoljak, a glazbu Siniša Leopold.

Osim na Prvom programu, seriju možete pratiti i na HTV 3 uz audiodeskripciju. Riječ je o dodatnim verbalnim opisima scena, koji se emitiraju u vrijeme zvučnih stanki – tišina, kao pomoć u razumijevanju i ostvarivanju što potpunijeg dojma emisije za osobe oštećena vida.

R.I./ Foto:hrt

The post Serijal “General” od ponedjeljka na HRT-u… first appeared on Braniteljski portal.

Politički vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, koji nosi odgovornost za najteže zločine počinjene tijekom rata u BiH, je pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove, ustanovi-sljednici Haškogu suda, osuđen na doživotni zatvor.  Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, ali ne i za genocid u drugim općinama, te je negirana veza njegovog UZP-a sa Srbijom, piše narod.hr...

Povodom presude, vrijedi podsjetiti na neke detalje vezane uz suđenje u ovom predmetu.

Tijekom suđenja, u ožujku 2010., Radovan Karadžić tražio je od Zagreba dokumente potrebne za njegovu obranu, o navodnom krijumčarenju oružja kroz Hrvatsku i BiH.

Haaški sud je tako od Hrvatske zatražio objašnjenja o potrazi za navedenim dokumentima. Joško Paro, tada hrvatski veleposlanik u Nizozemskoj, na posebnom je sastanku rekao kako je Hrvatska već poslala 15 dokumenata te kako je spremna ispuniti i preostale Karadžićeve uvjete ako on preciznije opiše što želi, prenosila je slovenska radio-televizija.

Paro branio privođenje ljudi koji su imali ključne dokumente za Gotovininu obranu

I dok je pri suđenju Karadžiću Joško Paro bio spreman maksimalno pripomoći njegovoj obrani ustupanjem dokumenata koje je ratni zločinac tražio, tijekom suđenja hrvatskim generalima Gotovini i Markaču, postupao je sasvim drugačije.

Podsjetimo, Paro je kao veleposlanik u Haagu branio privođenje ljudi koji su imali ključne dokumente za Gotovininu obranu.

Naime, u prosincu 2009. hrvatska je policija pretresla stanove, urede i automobile većeg broja osoba, među kojima su bili i dvojica tadašnjih i jedan tada već bivši član tima generalove obrane, s objašnjenjem da ih se sumnjiči za prikrivanje ili uništavanje arhivske građe.

Zbog toga je tim hrvatskog generala Ante Gotovine zatražio od Haaškog suda zaštitu članova njihovih timova od progona hrvatske policije i pravosuđa.

U raspravi pred Haškim sudom veleposlanik Paro, kao predstavnik Hrvatske, objasnio je zašto je i kako provedena akcija pretresa i privođenja osumnjičenih. Ustvrdio je da je akcija provedena ne samo da bi se odgovorilo na zahtjeve Žalbenog vijeća i tužiteljstva već i zato što se kazneno djelo prikrivanja i/ili uništavanja dokumenata koji bi morali biti u državnom arhivu goni po službenoj dužnosti. Paro je također govorio da akcija nije provedena pod pritiskom tužitelja Brammertza, prenosila je Sense Agency.

Podsjetimo, u akciji u prosincu 2009. hrvatska policija pretresla je stanove sedmorice umirovljenih časnika HV-a te zaplijenila veliku količinu originalne dokumentacije iz Domovinskog rata.

Kako je obrana najviše reagirala na zapljenu računala Marina Ivanovića, u kojemu su se nalazile haaške tajne, korespondencija među obranama, a čini se čak i završne riječi obrana, Paro je ustvrdio da je računalo zapečaćeno, no branitelj Luka Mišetić upozorio je da su svi dokumenti nađeni kod Ivanovića regularni dokazi.

Haški je sud tada naložio hrvatskim vlastima da do daljnjeg obustave svaki pregled sadržaja svih zaplijenjenih dokumenata i predmeta zbog bojazni da optuženi generali ne bi time bili oštećeni, tj. zbog bojazni da se među zaplijenjenim dokumentima mogu nalaziti i oni koji su zaštićeni privilegijom povjerljivosti između optuženih generala i njihovih branitelja.

U tom trenutku je, dakle, Haški sud štitio pravo optuženih generala, dok je veleposlanik Joško Paro nastupio protivno njihovim interesima, piše narod.hr.

The post Joško Paro – veleposlanik koji je dostavljao dokumentaciju Karadžiću, a branio privođenje ljudi s ključnim dokumentima za Gotovininu obranu first appeared on Braniteljski portal.