Uoči audijencije Vatican News je objavio razgovor s nuncijem Linguom. Jedna od glavnih tema razgovora bile su teške prilike kroz koje prolazi Crkva u Hrvatskoj, zemlji, kako je rečeno u intervjuu, koja je u manje od godinu dana pogođena s dva potresa, čija je ekonomija, u kojoj turizam ima važno mjesto, snažno uzdrmana pandemijom.

„Te dvije tragedije – rekao je nuncij govoreći o potresima – pridodale su se šteti koju je ekonomiji zemlje nanijela pandemija koronavirusa, koja je imala ogroman utjecaj na glavni resurs zemlje, a to je turizam. Papi nosim ponosan narod, vezan uz svoje korijene i istodobno narod koji gleda u budućnost, koji gleda u Europu. Neki s malo skepticizma, drugi s više nade i optimizma, ali sve u svemu nosim dobro organiziranu Crkvu koja naravno ima, kao i svugdje, neke probleme koje se ne može poricati, ali u cjelini uzevši to je živa Crkva“, rekao je nuncij dodavši da „ono što karakterizira ovu Crkvu je pobožnost Majci Božjoj Gospi i velika privrženost Svetomu Ocu i Rimskoj Crkvi. „Možda sam se zato osjetio vrlo dobro prihvaćenim: gdje god da dođem, susrećem ljude koji toplo izražavaju svoju naklonost prema Papinu predstavniku, a time i prema Svetom Ocu“, dodao je.

Nuncij Lingua u razgovoru za Vatican News govorio je i o drami kroz koju prolaze migranti na „balkanskoj ruti“, izrazivši uvjerenje da nije vrijeme „za traženje krivaca“ nego da se zajedničkim snagama „pronađu rješenjâ“ i donesu prave odluke, u kojima je „bolje pogriješiti zbog pretjerivanja nego zbog pretjerane strogosti“. Posebno je upozorio kako među migrantima ima maloljetnika bez pratnje koji su posebno ugroženi po oštroj zimi u nezavidnim uvjetima u kojima se nalaze.

Govoreći o očekivanjima hrvatskih katolika u vezi s mogućom kanonizacijom blaženog kardinala Alozija Stepinca nuncij Lingua je rekao kako Hrvati gaje veliku ljubav prema blaženom kardinalu Stepincu istaknuvši kako je blaženi kardinal Stepinca „bio biskup koji je uistinu mirisao po ovcama“.

„Moram reći da sam ostao vrlo zadivljen likom ovog blaženika kojega Hrvati smatraju ocem, pa stoga razumijem i njihovo nestrpljenje da bude uzdignut na čast oltara. Prošli tjedan slavio sam misu u njegovoj rodnoj župi i rekao nešto što sam primijetio i što mi se jako sviđa, ali uvjeren sam da je tako. Rekao sam da sam, u gotovo 30 godina diplomatske službe, proputovao mnoge dijelove svijeta i rijetko gdje sam našao toliko naklonosti i divljenja jednog naroda prema svecu, kao što ga ima hrvatski narod prema blaženom Stepincu. Čini mi se da je to opravdano, također zato što u Stepincu vidim lik biskupa kakvoga opisuje papa Franjo. Što ga više upoznajem, to ga više cijenim. On je biskup koji je uistinu mirisao po ovcama, koji je bio blizak svom narodu, koji je Crkvu doživljavao kao poljsku bolnicu i zato je zasukao rukave da učini što može, da prima siromahe, izbjeglice. Bilo je to vrijeme Drugog svjetskog rata. Koliko je samo socijalnih djela pokrenuo i koliko crkava osnovao! Gdje god da odem, nađem nekoga tko mi kaže: „Stepinac je to želio, on je to učinio, planirao je, ali nije uspio ostvariti“, ili: „došli smo ovdje jer nas je on tu htio“. Vidim, usto, da je jedna od glavnih zadaća nuncija tražiti kandidate za episkopat i u tome mi nije teško pred očima imati idealan profil: nalazim ga u kardinalu Stepincu. To ne znači da će kanonizacija biti sutra, ali želim reći da me obogatio i nadam se da će i dalje puno davati Crkvi u Hrvatskoj, posebno potičući nasljedovatelje, rekao je mons. Lingua, papinski predstavnik u Hrvatskoj od rujna 2019.

U razgovoru se nuncij Lingua, na novinarev upit, dotaknuo i bratskog posjeta od prije dvije godine zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću, koji je zatražio Papa.

„Ne mogu vam mnogo o tome reći jer se ništa nije doznalo. Nedavno sam, po nalogu kardinala Bozanića, imao priliku susresti se s poglavarima Kongregacije za biskupe. Pitao sam kardinala prefekta što je bilo s tim posjetom koji se dogodio prije dvije godine i kardinal Ouellet mi je objasnio da postoji razlika između bratskog pohoda i apostolskog pohoda. Apostolski pohoditelj ima zadaću provesti istragu o određenim okolnostima koje su već utvrđene. Postoji problem i on mora vidjeti tko je odgovoran i predložiti mjere. S druge strane, bratski pohod je potreban kad je riječ o kardinalu i postoje samo nagađanja, glasine, možda o lošem upravljanju ili problemi s upravljanjem moralne naravi, ali kao glasine. I tada bratski pohoditelj mora bratski istražiti, kao što sama riječ kaže, ali na neslužben način i na kraju bratskog pohoda obično nema priopćenja kad se ne smatra da je potrebna daljnja intervencija“, objasnio je nuncij.

Kako je mons. Lingua bio nuncij u Iraku od 2010. do 2015. godine jedna od neizbježnih tema bilo je i stanje na Bliskom istoku. Nuncij je istaknuo kako će susret između pape Franje i velikog ajatolaha Al Sistanija, prigodom predstojećeg Papina pohoda Iraku, unaprijediti dijalog i „biti vrlo važna prilika da se provede u djelo poruku enciklike Fratelli tutti“.

„Uvjeren sam da će taj susret uroditi vrlo lijepom, vrlo snažnom porukom… Bit će to veliko ohrabrenje za kršćane, nakon mnogih teških godina. Siguran sam da će Gospodin izliti svoje blagoslove na to putovanje, pa i u ovo vrijeme dodatnih teškoća ako što je pandemija“, rekao je nuncij Lingua.

L.K.