Velika vjernička okupljanja u marijanskim svetištima i drugim crkvama o velikoj svetkovini Uznesenja Marijina na nebo ove su godine u posebnom ozračju te imaju dodatnu važnost za dobro čitavoga hrvatskoga naroda i svih ljudi koji žive u Hrvatskoj…

Koliko god bili silni i brojni pritisci, osobito sredstava društvenoga priopćavanja na svim razinama i u svim oblicima, svaki čovjek dobre volje, osobito katolički vjernik u Hrvatskoj, ne bi smio dopustiti da bude potisnuta svijest koja se rodila s iznimnim športskim uspjehom hrvatske nogometne reprezentacije. Taj svjetski uspjeh, premda je riječ samo o igri, o športskom natjecanju, probudio je ne samo hrvatski nacionalni ponos, nego i svijest da se poštenim zalaganjem uz iskrenu požrtvovnost, zajedništvo i poniznost može postići uspjeh koji je respektabilan u svjetskim razmjerima.

Taj nacionalni ponos i svijest da Hrvati, kad djeluju zajedno prema jednomu cilju, mogu biti uspješni, preduvjet je ne samo dugo priželjkivanoga boljitka u Hrvatskoj, nego i jamstvo opstanka hrvatskoga naroda, unatoč svim ugrozama, iznutra i izvana. Stoga tu svijest i taj nacionalni ponos treba svjesno njegovati na osobnom, obiteljskom, lokalnom i općedruštvenom planu.

U pozitivnu svijest velike većine pripadnika hrvatskoga društva upisan je i oproštaj od dosljednoga čovjeka i obljubljenoga pjevača Olivera Dragojevića. Taj oproštaj još je jednom pokazao da većina cijeni prave vrjednote, da cijeni čovjeka koji nije u prvom redu mislio na sebe i svoje interese, koji je razvijao talente koje mu je Bog darovao te je bio sposoban oplemenjivati tolike ljude u hrvatskom narodu i puno šire. Taj oproštaj potisnuo je inače često prisutan hrvatski jal, zavidnost nad uspjesima drugoga i kritizersko omalovažavanje onih koji se izdignu iznad prosjeka. Taj oproštaj pokazao je da većina znade cijeniti one koji svojim trudom i svojom sposobnošću postaju uspješni, postaju stvarni doprinositelji općemu dobru. I ta je na oproštaju očitovana svijest (a da se i ne ističe da je to bio kršćanski oproštaj koji se najbolje očitovao u pozitivnom ozračju i pjevanju pjesama jer to nije bio definitivan rastanak) vrlo je dragocjena i trebalo bi je nastaviti njegovati kako na osobnom i obiteljskom tako i na međuljudskom, lokalnom i općedruštvenom planu, donosi glas-koncila.hr.

Također ovogodišnja proslava Dana pobjede, Dana domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja ostat će upisana u hrvatsku svijest po svom dostojanstvu, po obnovi svijesti o važnosti oslobođenja okupiranih hrvatskih teritorija i razbijanja kvazidržavne tvorevine, čeda velikosrpske megalomanske politike. Premda su političari u svojim po sadržaju primjerenim govorima izrekli i ono što možda barem neki od njih intimno ne vjeruju niti drže važnim, hrvatski narod ima pravo pamtiti činjenicu da je uspjeh vojno-redarstvene operacije »Oluje« prekretnica i nerazorivi temelj opstanka samostalne hrvatske države te potvrda sposobnosti i požrtvovnosti hrvatskih ljudi kad je u pitanju opće dobro čitavoga hrvatskoga naroda. Proslava koja je na više mjesta okupila veće skupine ljudi, osobito u Kninu i Glini, i koja je prošla u vrlo pozitivnom ozračju zahvalnosti braniteljima i u iskazivanju ljubavi prema domovini, stavila je ponovno u prvi plan opće dobro hrvatskoga naroda i svih ljudi koji žive u Hrvatskoj.

Vjernici s takvom osvježenom hrvatskom memorijom – u koju su se ugradili nezaboravni trenutci proslave hrvatskoga uspjeha u športu, trenutci dostojanstvenoga oproštaja od čovjeka koji je svoju autentičnost ugradio u tekovine hrvatskoga naroda i čovječanstva te zahvalna proslava vojne pobjede nad nepravednom velikosrpskom agresijom (koju dio političara i danas prešućuje ili pokušava nijekati) – dolaze u marijanska svetišta donoseći i svoje osobne, obiteljske i narodne brige te svu svoju stvarnost stavljaju pred Mariju, Isusovu majku, ženu koja je tako uspješna da je tijelom i dušom uznesena na nebo. Velikogospojinska vjernička okupljanja osobni su i zajednički susret s transcendentnim, božanskim, vječnim, štoviše ti su susreti vraćanje na korijene, podsjećanje da svaki čovjek i svaki narod postoji i živi zahvaljujući Bogu stvoritelju i svedržitelju. Majka Marija uvijek vodi svomu sinu Isusu, a on je uzeo na sebe sve slabosti, grijehe i zla svih ljudi da bi svima omogućio oslobođenje, ne tek neko prolazno, povijesno, nego trajno i vječno.

Vjernici, osvježeni spomenutom obnovljenom pozitivnom hrvatskom memorijom, pozvani su ponajprije iskazati iskrenu i duboku zahvalnost i Majci Isusovoj i Trojedinomu Bogu što su dionici tako važnoga i vrijednoga buđenja. To buđenje može postati temelj u sadašnjoj Hrvatskoj toliko željenih promjena od odbacivanja okoštaloga i zastarjeloga mentaliteta čekanja da će netko drugi ponuditi rješenje za boljitak do obnove ljubavi, tj. prihvaćanja i žrtvovanja, u osobnom životu, u djelovanju i radu, u poštivanju i ostvarivanju vječnih vrjednota i moralnih načela. Dolazak pred Majku Isusovu, koja je u potpunoj otvorenosti Bogu posve preplavljena ljubavlju te i danas iz te ljubavi tješi, zagovara, jača i uslišava tolike potrebite, posebno je povlašten životni trenutak u kojem se prelijeva božanska i proslavljena majčinska ljubav u srca vjernika da bi ispunjeni tom ljubavlju na nov način doživljavali i sebe, svoje obitelji, svoju domovinu, sve brige od osobnih do zajedničkih društvenih.

Osnaženi božanskom ljubavlju poput Marije, po mjeri svoje otvorenosti, suvremeni hrvatski katolici bit će sposobni obnoviti i preobraziti sebe i svoje obitelji, svoje crkvene zajednice, svoj hrvatski narod i svoju hrvatsku državu. Strujanje božanske ljubavi, koja je u temelju svih pozitivnosti, apsolutno je nezaustavljivo.

L.K.

The post PROSLAVA VELIKE GOSPE U PROBUĐENOJ HRVATSKOJ Temelj svim hrvatskim pozitivnostima first appeared on Braniteljski portal.

Mi volimo reći da je naš narod marijanski narod koji na poseban način časti i slavi Djevicu Mariju. Marija to i zaslužuje. Ona je uistinu naša majka, naša zaštitnica: naši su je preci prozvali „fidelissima advocata Croatiae“ – Najvjernija odvjetnica Hrvatske...

Marijina svetišta, kod nas i širom kršćanskoga svijeta, danas su prepuna vjernika koji časte i slave Mariju, njoj se utječu, njoj – koju Pismo nazivlje „neznatna službenica Božja.“ Bog je ovu malenu službenicu uzvisio i stavio pred oči svega svijeta, da bi je svi naraštaji zvali blaženom!

Današnja svetkovina zove se Uznesenja Blažene Djevice Marije – na kršćanskom Istoku ovaj blagdan se zove Usnuće BDM u smislu smrti kao rođendana za vječni život. Ova svetkovina uklapa se u otajstvo Gospodinova uskrsnuća. Gospodin je uskrsnuo: on je uzašao svojom snagom jer bijaše Bog, a Marija je uznesena snagom Sina Božjega jer je samo čovjek. No time što je ona kao čovjek uznesena na nebo, potvrđena je naša vjera i nada da ćemo, na isti način kao Marija, i mi biti uzneseni na nebo. Središnji je sadržaj svetkovine, da je Marija, kao prvi i jedini čovjek poslije Krista s njim u nebeskoj slavi „dušom i tijelom.“ To znači izraz „uznesena na nebo.“

Za svoju majku Isus je pripravio najljepše mjesto. Zato, kako kaže liturgijska molitva, nije mogao dopustiti da „njezino tijelo zahvati trulež groba.“ Isusova Majka završila je zemaljski život, ali smrt nad njom nema onakvu moć kakvu ima nad tijelom ostalih smrtnika. Za nju je završetak zemaljskog života istovremeno ulaz u vječni život, ulaz u nebo. Ona je dušom i tijelom proslavljena prije svih ostalih ljudi. S desne Očeve sjedi njezin Sin i ona s njim. Zato je kršćanski vjernici gledaju kao Kraljicu, kao najuzvišeniju od svih ljudi! Tako je i Elizabeta naziva: „Blagoslovljena ti iznad svih žena.“ Bog je pogledao na Marijinu poniznost!

Pročitali smo ulomak iz Ivanova Otkrivenja, i to dio poglavlja o „Ženi zaodjenutoj u sunce.“ Ta Žena označava u prvom redu Božji narod Staroga i Novoga saveza a onda i Mesijinu Majku Mariju. U prvom dijelu poglavlja vodi se rat na nebu između trudne Žene i Zmaja koji ima sedam glava i deset rogova. Taj „Zmaj velik“ vreba Ženina potomka, koji ima „vladati svim narodima“, a zatim progoni Ženu koju Bog sklanja u pustinju te je štiti. U drugom dijelu zbačeni Zmaj nastavlja progoniti na zemlji Ženu i „ostatak njezina potomstva koji čuva Božje zapovijedi i drži svjedočanstvo Isusovo.“ Taj Ostatak su svi novozavjetni vjernici u vremenu progona i kroz povijest Crkve.

Tko je taj Zmaj? Zmaj već od prve stranice Biblije (prisutnost zmije) označuje prijevaru i laž, zabludu i sveopće zlo koje želi zavladati čovjekom. Želi ga pod svaku cijenu udaljiti od Boga i od vršenja njegovih zapovijedi. Marija se nije dala prevariti! Ostala je vjerna Bogu i njegovoj volji. „Neka mi bude po riječi tvojoj!“

U tekstu iz knjige Otkrivenja Marija je i slika Crkve, koja je nakon Isusova uskrsnuća i uzašašća ostala u pustinji. U pustinji se mora boriti sa zmajem. Mi smo ta Crkva! Treba dobro otvoriti oči i prepoznati zablude i prijevare koje nam prijete u ovom našem vremenu, koje „Zmaj velik“ smišlja. Treba se oduprijeti zlu! Treba se suprotstaviti Marijinom vjerom!

Kao što je ona povjerovala i posve se predala Bogu, tako i mi moramo vjerovati u Sina Božjega Isusa Krista i zalagati se za vrednote njegova Kraljevstva.

Na Mariji najbolje vidimo da Bog gleda na siromašne, na malene, na neznatne: njima je blizak! Marija u pjesmi „Veliča“ sve pripisuje Bogu. On je u njoj izveo „velike stvari“. Ona ostaje malena, neznatna; ona ostaje onaj biblijski siromah u duhu. Takvi siromasi nisu samo oni koji nemaju dovoljno materijalnih dobara za doličan ljudski život na zemlji, nego su to svi oni koji uviđaju i prihvaćaju svoju krhkost. Ne uzdaju se u sebe, ne oslanjaju se na svoje snage i svoje zasluge,nego sve svoje pouzdanje stavljaju u Boga. Marija je među takvima! Ona sebe svrstava u Jahvine siromahe, i zbog toga ona hvali i veliča Boga. On je za nju jedina i najveća sigurnost! Svaka druga sigurnost je nestalna i na klimavim nogama.

Suprotni takvim siromasima nisu tek društveno bogati nego oholi koji misle da im Bog nije potreban. Oni su dostatni sami sebi. Oni su pod utjecajem Zmaja koji prede uvijek istu staru priču da je veličina čovjeka u vlasti, u slavi, u bogatstvu: vladati nad drugim, iskorištavati drugoga za svoju korist. Međutim, to je najveća zabluda u kojoj Zmaj često uspijeva prevariti sinove ljudske. U ime te zablude, u ime želje za vlašću, za dominacijom, toliko je ratova, toliko zlodjela, toliko zločina počinjeno u povijesti da je sva ljudska povijest prepuna krvi. I tako „Zmaj velik“ nastavlja proždirati djecu!

Danas je pred nama Marija, „Žena obučena u sunce“, žena na nebo uzdignuta i kod Boga proslavljena! Govori nam: Ljudi, ne gledajte samo zemlju! Pogledajte se unutra! U srce! U dušu! Stvoreni ste na sliku Božju, pozvani ste da budete dionici nebeskog života! I zato se treba uzdići iznad zemlje, donosi gospa-sinjska.hr.

Marija je to shvatila, ona je u tome velika! Marija je velika u vjeri, velika u pouzdanju u Boga! Spremno se stavila Bogu na raspolaganje i kazala: „Evo službenice tvoje!“ Neka bude sa mnom ono što ti hoćeš, a ne što ja hoću! Ja malo znam, još manje mogu: ja sam ograničeno biće, i mogu loše izabrati za sebe, mogu pogriješiti u izboru. A ti, Gospodine, ne možeš pogriješiti! Stoga je rekla Bogu: Ti me vodi! Neka mi bude po tvojoj riječi!

Svetkovina Marijina Uznesenja na nebo poruka je nade za sve nas! Bog zna što nam treba: on nas ljubi, ljubi nas neizmjerno! Istina, ne ispunjava Bog svaku našu želju i željicu, kako piše jedan duhovni pisac, ali Bog ispunja svako svoje obećanje! Treba priznati: tako je i bolje! Jer mi bismo mogli poželjeti i ono što je za nas loše i pogibeljno. A Bog uvijek ima u vidu svoje glavno obećanje, a to je: na koncu našega zemaljskoga života želi nas proslaviti kod sebe onako kako je proslavio svog Sina Isusa i Djevicu Mariju. Proslava će se odnositi i na dušu i na proslavljeno tijelo. Kakva će to proslava biti, Pismo je samo natuknulo, jer nema riječi da se to opiše: „Što oko nije vidjelo, što uho ljudsko nije čulo i što srce nije poželjelo, to je Bog pripravio onima koji ga ljube“ (1 Kor 2,9).

Dao Bog da prispijemo u taj život! Amen!

L.K.

The post 15. kolovoza Velika Gospa – ‘fidelissima advocata Croatiae’ first appeared on Braniteljski portal.

Hrvatska sutra obilježava blagdan Velike Gospe, svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Taj je dan i državni blagdan u Republici Hrvatskoj…

Na svetkovinu Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Donosimo kratki pregled slavljenja Blažene Djevice Marije u marijanskim svetištima za ovu godinu.

Svetkovina Velike Gospe u Mariji Bistrici

Svetkovina Velike Gospe svečano će biti proslavljena 15. kolovoza u nacionalnom marijanskom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici.

Jutarnje mise bit će u 6 sati u bazilici te u 7.30 i 9 sati u kapelici Sv. Petra. U 8.30 sati bit će križni put na Kalvariji.  Središnje misno slavlje u 11 sati u crkvi na otvorenom predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

U 14 sati bit će euharistijsko klanjanje u bazilici.

Popodnevne mise bit će u 16 sati u kapelici Sv. Petra, u 18 sati u crkvi na otvorenom i u 20 sati u bazilici. U predvečerje svetkovine 14. kolovoza u 20.30 sati bit će procesija sa svijećama te u 21.30 sati misa na otvorenom. Trodnevnica uoči Velike Gospe bit će od 12. do 14. kolovoza. Mise u 18 sati predvodit će fra Ljubo Šimunović.

Svetkovina Velike Gospe u svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu

U svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu na svetkovinu Velike Gospe 15. kolovoza jutarnju misu u 6 sati predvodit će fra Ivan Matić; svečano misno slavlje u 10 sati slavit će đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić; u 12 sati misno slavlje za stradalnike Domovinskoga rata predvodit će povjerenik za pastoral branitelja dr. Stanislav Šota; misno slavlje u 18 sati za mlade bračne parove i njihovu djecu slavit će umirovljeni đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Marin Srakić, na kraju mise bit će blagoslov male djece.

Uoči Velike Gospe utorak 14. kolovoza u 17.30 sati bit će pobožnost križnog puta na ‘Kalvariji’; u 19 sati misno slavlje predvodit će fra Ivan Matić; u 20 sati bit će euharistijsko klanjanje, s molitvama za ozdravljenje i oslobođenje; u 21 sat bit će procesija sa svijećama do kapelice ‘Na lipi’ i prigodna marijanska pobožnost.

Trodnevnica za proslavu svetkovine Velike Gospe održavala se od 11. do 13. kolovoza. Trodnevnicu vodi fra Ivan Matić, voditelj duhovnih obnova u Kući susreta Tabor.

Župnik Marijan Piskač u Resniku

Župa Uznesenja BDM u Resniku proslavit će 15. kolovoza svetkovinu Velike Gospe. Misu u 6 sati slavit će župnik Marijan Piskač; u 8 mladomisnik Kristijan Tušek; u 11 sati misu će također slaviti vlč. Tušek, a propovijedati misionar Krvi Kristove o. Ilija Grgić; u 19 sati misu će predvoditi mladomisnik vlč. Alen Vrbek.

Devetnica u čast Gospi Jezerinskoj je od 6. do 14. kolovoza s pobožnošću koja počinje u 18.20 sati te misom u 19 sati. Mise predvode mladomisnici Alen Vrbek, Matija Novački i Kristijan Tušek.

Biskup Mate Uzinić u Dubrovniku

U dubrovačkoj katedrali na svetkovinu njezine zaštitnice, Veliku Gospu u srijedu 15. kolovoza mise će biti u 6, 7, 8, 9, 10 i 11.30 sati te pontifikalna misa koju će predvoditi dubrovački biskup Mate Uzinić u 19 sati.

Nakon mise bit će procesija sa slikom Gospe od Porata i blagoslov u staroj gradskoj luci.

U katedrali je počelo održavanjem tradicionalne trodnevnice 12., 13. i 14. kolovoza, koju predvodi isusovac o. Sebastian Šujević.

U nedjelju 12. kolovoza počelo je klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom.

Nadbiskup Želimir Puljić na Belafuži

U svetištu Gospe Maslinske na Belafuži u Zadru na svetkovinu Uznesenja Marijina 15. kolovoza prijepodnevne mise bit će u 6, 7, 8, 9, 10.30 sati.

Središnje svečano misno slavlje u 19 sati predvodit će predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Misi će prethoditi molitva krunice u 18.15 sati. Po završetku mise održat će se procesija s čudotvornim likom Gospe Maslinske ulicama Belafuže.

Mise 13. i 14. kolovoza predvodi don Thomas Vargas, župnik Draga i Vrgade (župni vikar na Belafuži od 2003. do 2014.).

Poslije mise bdjenja svetište Gospe Maslinske bit će otvoreno cijelu noć za molitvu i osobnu pobožnost.

Svetkovina Velike Gospe u Sinju-Nadbiskup Marin Barišić

Tisuće hodočasnika i ove godine ići će na proslavu svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije 15. kolovoza u Gospino svetište u Sinju. Hodočasnici će se u svetištu moći ispovjediti već od 3 sata. Prva misa “zornica” je u 4 sata, a potom su mise svakih sat vremena, sve do 9.30 sati, kada će iz Gospina svetišta krenuti svečani ophod, u kojem će sudjelovati cijeli Sinj, Cetinska krajina i šira okolica. Alkarski momci u starim odorama nosit će zlatom i dragim kamenjem te brojnim zavjetnim darovima okićenu staru Gospinu sliku, s kojom se na četiri strane blagoslivlja grad i Cetinska krajina. Svečani ophod i euharistijsko slavlje predvodit će splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić.

Proslava svetkovine u sinjskom svetištu završit će svečanom večernjom koncelebriranom misom na Trgu dr. F. Tuđmana u 18 sati koju će predvoditi provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman. U četvrtak 16. kolovoza u 7 sati je misa zahvalnica na Gospinu Gradu, a u nedjelju 19. kolovoza u 18 sati misa je posvete djece Gospi Sinjskoj u samostanskom dvorištu.

Proslavi prethodi devetnica od 6. do 14. kolovoza, u 18.20 u crkvi Gospe Sinjske moli se krunica i Devetnica Gospi Sinjskoj, a u 19 sati je euharistijsko slavlje, koje predvodi fra Ante Marić. Na Vigiliju Velike Gospe, 14. kolovoza, u 18 sati misu na Trgu dr. Franje Tuđmana slavi zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško.

Svete mise poslijepodne:14, 15 i 16 sati. Večernja sv. misa na Trgu dr. Franje Tuđmana u 18 sati. Predsjeda fra Joško Kodžoman, provincijal.

4.  Četvrtak, 16. kolovoza:Svete mise: 7, 8, 9, 10.30, 17 i 19 sati. Misa zahvalnica na Gospinom gradu u 7 sati.

5.  Nedjelja, 19. kolovoza: Dvadeseta nedjelja kroz godinu. Euharistijska slavlja u 6.30, 7 (hodočašće Mravince i Kučine), 8, 9, 10, 11.30 sati. U 18 sati na samostanskom dvorištu sv. misa i posveta djece Gospi Sinjskoj.

Rektor zagrebačke katedrale preč. Josip Kuhtić u Stenjevcu

U crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u zagrebačkom Stenjevcu na svetkovinu Velike Gospe 15. kolovoza mise će biti u 6, 7.30, 9, 11 i 18 sati.

Svečano misno slavlje u 11 sati predvodit će rektor zagrebačke katedrale preč. Josip Kuhtić, a svečano misno slavlje u 18 sati slavit će umirovljeni svećenik mons. Franjo Prstec. Na obje mise KUD Stenjevec nosit će kip Gospe Stenjevečke u procesiji od crkve do vanjskog oltara u Gospinom parku.

Vjernici će se za svetkovinu pripremati devetnicom od 6. do 14. kolovoza. U 18 sati bi će marijanska pobožnost, u 18:30 sati pjevana večernja misa, a na kraju mise molit će se posvetna molitva Gospi Stenjevečkoj te će biti ophod oko njezina kipa. Prva tri dana mise će predvoditi domaći svećenici, a idućih šest dana preč. Kuhtić. 

Biskup Vjekoslav Huzjak u Bibinjama

Sv. Roko, naslovnik i zaštitnik župe sv. Roka u Bibinjama, svečano se slavi u četvrtak 16. kolovoza. Misna slavlja u crkvi Sv. Roka u Bibinjama su u 8 i u 18.30 sati. Središnje koncelebrirano slavlje u 10.30 sati u crkvi Sv. Roka, potom i procesiju s kipom sv. Roka kroz mjesto predvodi bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak.

Nadbiskup Ivan Devčić na Trsatu

Ovogodišnja proslava svetkovine Velike Gospe u svetištu Majke Božje Trsatske bit će u znaku 15. obljetnice pohoda sv. Ivana Pavla II. Trsatu i 40. obljetnice hodočašća Majke Tereze u to hrvatsko svetište.

Na svetkovinu Velike Gospe 15. kolovoza središnje misno slavlje u 18.30 sati predvodit će riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić. Misi će prethoditi procesija s čudotvornom slikom Majke Milosti. Hodočasničku misu u 10 sati predvodit će provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ilija Vrdoljak. Mise će biti slavljene i u 6, 7, 8, 9 i 11.30 sati.

Biskup Tomislav Rogić u Vrpolju

U župi Uznesenja BDM i svetištu Gospe Vrpoljačke u Vrpolju na svetkovinu Velike Gospe 15. kolovoza mise će biti ujutro u 6, 7 i 8 sati. Svečanu misu u 10.30 sati predvodit će šibenski biskup Tomislav Rogić. Večernja misa slavit će se u 19 sati.

Marin Srakić u Ilači

U svetištu „Gospe na Vodici” u Ilači na svetkovinu Velike Gospe 15. kolovoza misu u 7 sati predvodit će župnik u Josipovcu vlč. Tomislav Đukez, u 9 sati mladomisnik fra Andro Tomislav Gluščić, svečano misno slavlje u 10.30 slavit će umirovljeni đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, misu u 16.30 sati slavit će župnik u Čereviću vlč. Zdravko Čabrajac, misno slavlje u 19 sati predvodit će domaći župnik vlč. Ivan Đakovac.

Uoči Velike Gospe 14. kolovoza marijanske pobožnosti i prilika za ispovijed bit će od 17 sati. Misno slavlje u 19 sati predvodit će župnik u Tordincima vlč. Dejan Bubalo; euharistijsko slavlje u 21 sat slavit će župni vikar u župi sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima vlč. Nikola Kaurin, nakon mise uslijedit će ophod sa svijećama i slikom Gospe Ilačke. Misno slavlje u 23 sata predvodit će župnik u Nijemcima vlč. Branimir Mađarac.

Biskup Jure Bogdan u Starom gradu na Pagu

Svetkovina Velike Gospe svečano se slavi u srijedu 15. kolovoza u župi Uznesenja BDM u Pagu odnosno u drevnom paškom svetištu Gospe od Staroga Grada iz 14. st. Na Marijinu svetkovinu svečano koncelebrirano misno slavlje u paškoj župnoj crkvi Uznesenja Marijina u Pagu u 19 sati predvodi vojni biskup u RH Jure Bogdan. Slavlje započinje procesijom s čudotvornim Gospinim kipom u svetištu Gospe od Staroga Grada u 18 sati, do zborne crkve Uznesenja Marijina u Pagu.

Na svetkovinu Velike Gospe, svečanu misu u paškoj župnoj crkvi u 10.30 sati predvodi paški župnik i dekan don Gašpar Dodić. U 9 sati je svečana misa i u crkvi Navještenja Marijina kod paških benediktinki.

Na Veliku Gospu u svetištu Majke Božje od Staroga Grada od 5 do 9 sati je prigoda za ispovijed. U 6 sati misu u tom svetištu predvodi don Gašpar Dodić, a misno slavlje u 8 sati predvodi svećenik iz dekanata.

Uoči svetkovine Vele Stomorine, kako Pažani nazivaju proslavu Marijina Uznesenja, u svetištu Majke Božje od Staroga Grada u utorak 14. kolovoza od 19 do 22 sata je prigoda za ispovijed. U 19.30 sati započinje molitva krunice. U 20 sati misno slavlje u toj crkvi predvodi župnik Luna don Saša Ilijić. Od 22.30 do 4.30 sata održava se cjelonoćno bdjenje u svetištu Majke Božje od Staroga Grada.

Biskup Mile Bogović na Krasnu

Središnje misno slavlje na svetkovinu Velike Gospe 15. kolovoza u svetištu Gospe od Krasna, zaštitnice Gospićko-senjske biskupije, predvodit će umirovljeni gospićko-senjski biskup Mile Bogović u koncelebraciji s gospićko-senjskim biskupom Zdenkom Križeićem, upraviteljem svetišta vlč. Stipom Zebom i brojnim svećenicima. Misa će biti u 11 sati, a liturgijskom glazbom će ju pratiti združeni zbor pod vodstvom Ivana Prpića. Popodnevnu misu u 16 sati slavit će Kristijan Zeba.

Večer uoči svetkovine križni put u 19 sati predvodit će vlč. Ivan Miškulin, a misu u 20 sati fra Ilija Mikulić. Slijedit će euharistijsko klanjanje koje će predvoditi generalni vikar biskupije mr. Marinko Miličević.

Biskup Ivan Milovan na Udbini

Na svetkovinu Velike Gospe 15. kolovoza u župi Zavalje kod Bihaća (jedinoj župi Gospićko-senjske biskupije u susjednoj BiH) umirovljeni porečki i pulski biskup Ivan Milovan predvodit će misna slavlja u 11 sati. Misu u 17 sati predvodit će čuvar svetišta Crkve hrvatskih mučenika na Udbini vlč. Josip Šimatović.

Biskup Vlado Košić u Gori kraj Petrinje

Sisački biskup Vlado Košić predvodit će na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, u srijedu 15. kolovoza u 11 sati, svečano misno slavlje u marijanskom svetištu Majke naših stradanja u Gori kraj Petrinje.

Proslavi prethodi trodnevnica koju predvodi generalni vikar Biskupije mons. Marko Cvitkušić, u utorak 14. kolovoza u 19 sati.

Biskup Dražen Kutleša u Poreču

Na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije 15. kolovoza u porečkoj bazilici središnje svečano misno slavlje u 11 sati predvodit će porečki i pulski biskup Dražen Kutleša.
Trodnevnu duhovnu pripravu za svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije u porečkoj katedrali od 12. do 14 kolovoza u 18 sati, predvodit će svećenici Porečkog dekanata. Svake večeri, od 18 sati, postojat će mogućnost za sakrament ispovijedi, u 18.30 sati bit će pobožnost krunice, a u 19 sati misno slavlje. U utorak 14. kolovoza misu predvodi vlč. Dariuzs Szymanski. Posljednjeg dana trodnevnice, nakon mise bit će procesija.

Nadbiskup Želimir Puljić u Škabrnji

župi Uznesenja BDM u Škabrnji na svetkovinu Velike Gospe u srijedu 15. kolovoza svečano misno slavlje u župnoj crkvi u 11 sati, potom i procesiju kroz mjesto s Gospinim kipom, predvodi zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Stari Gospin kip kojega je puk častio srbijanski agresor u Domovinskom ratu obeščastio je na način da je s kipa odrubio glave Marije i Djeteta Isusa, a 1992. g. srušio je i škabrnjsku crkvu Marijina uznesenja. Novoizgrađena župna crkva posvećena je 2004. g.

Nadbiskup Marin Barišić u Splitu

U svetištu Gospe od Pojišana u Splitu svečano se slavi svetkovina Marijina uznesenja – Velika Gospa za grad i bližu okolicu u srijedu, 15. kolovoza. Mise u svetištu slave se kroz jutro i prijepodne svaki sat – u 6, 7, 8, 9, 10 i u 11 sati. Središnje euharistijsko slavlje je večernje, počinje procesijom s Gospinom slikom koja u 18 sati polazi iz splitske prvostolnice Sv. Dujma te ulicama grada ide do Pojišana, gdje je u 19 sati na otvorenome bogoslužnom prostoru uz svetište misa koju predvodi splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić.

Biskup Petar Palić u Jelsi

Svetkovina Velike Gospe svečano će biti proslavljena u srijedu 15. kolovoza u župi Uznesena Marijina u Jelsi na otoku Hvaru gdje Božji puk Majku Božju uznesenu na nebo slavi kao nebesku zaštitnicu. Prijepodnevne mise župne svetkovine bit će slavljene u 7 i 9 sati.

Središnje misno slavlje u 18.30 sati predvodit će hvarski biskup Petar Palić u koncelebraciji s generalnim vikarom Hvarske biskupije mons. Stankom Jerčićem. Poslije misnoga slavlja bit će održana tradicionalna procesija po Jelsi s Gospinim kipom.

Međugorje

Svetkovina Velike Gospe ili Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo slavi se u srijedu, 15. kolovoza. Svete mise na hrvatskome jeziku u crkvi sv. Jakova u Međugorju su u 5, 6, 7, 8, 9, 11 te večernja sveta misa u 19 sati. Večernji molitveno-liturgijski program i ovoga dana započinje u 18 sati molitvom krunice.

U danima prije svetkovine Velike Gospe u Međugorju Ured informacija bilježi skupine hodočasnika iz Italije, Indije, Slovačke, Ukrajine, Poljske, Libanona, Argentine, Češke, Rumunjske, Španjolske, Irske, SAD-a, Engleske, Njemačke i Francuske, Hrvatske i BiH.

Don Antun Sente u Širokom Brijegu

Na blagdan Velike Gospe, odnosno Gospojine, u Širokom Brijegu svečana sveta misa bit će u 11 sati, a predvodit će je monsinjor don Antun Sente iz Karlovca. Na spomenuti blagdan od 5 sati ujutro vjernici će imati mogućnost svete ispovijedi, a svete mise bez propovijedi slavit će se u 5, 6, 7, 8 i 9 sati..

Blagdan Velike Gospe ujedno je i Dan Grada Širokog Brijega. Gradska uprava na Trgu širokobrijeških žrtava organizirala je koncert Joška Čaglja Jole i očekuje se velika fešta.

Posušje

U Posušju će na Gospojinu ispovijedanje započeti u 6 sati, a svete mise bit će u 7, 9 i 19 sati. Središnje misno slavlje u 11 sati predvodit će fra Miljenko Šteko.

Inače, blagdan Velike Gospe u Posušju je proglašen i Danom Općine.

Iz općinske uprave pozvali su sve one koji još nisu da svoje objekte ukrase zastavama.

L.K.

The post BLAGDAN Velike Gospe u Hrvatskoj: Pogledajte raspored svečanih misnih slavlja u svetištima! first appeared on Braniteljski portal.

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, ujedno je i državni blagdan, koji se tradicionalno obilježava 15. kolovoza i diljem Hrvatske kada će mnoštvo vjernika hodočastiti u više od 20 marijanskih svetišta koja i ove godine očekuju više stotina tisuća posjetitelja, većinom domaćih, a najviše u Mariji Bistrici, Sinju, na Trsatu, u Aljmašu, Pleternici, Ninu i Remetama.

Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Majku Božju Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju drugi je znak: znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”. Kroz povijest zazivali su je i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu su Svetište Majke Božje u Lourdesu (Francuska), u Fatimi (Portugal), u Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija), Altötting (Njemačka) i u Guadalupeu (Meksiko).

Broj hodočasnika, koji posjećuju neka od tih svetišta svake godine vrlo je velik. Npr. Lourdes koji ima oko 15.000 stanovnika, prima oko pet milijuna hodočasnika svake godine. Godišnje više od milijun hodočasnika posjećuje i svetište  Crne Madone u Kapeli milosti u Altöttingu u Njemačkoj, gdje se već više od 500 godina pripisuju čuda zagovorom Djevice Marije. Najveće poljsko hodočasničko mjesto samostan je Jasna Gora kod Czestochowa, u kojemu se nalazi čudotvorna milosna slika “Crne Majke Božje”, koju se tamo časti još od 1382. godine.

U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Zadnjih nekoliko godina, prema procjenama iz turističkih zajednica pojedinih mjesta gdje se nalaze svetišta i iz samih svetišta, dolazilo se do brojki od više od pola milijuna posjetitelja-hodočasnika u svetištima za blagdan Velike Gospe. I ove se godine očekuje slično, po nekima i više, pogotovo što u neka od tih mjesta, poput Marije Bistrice, svake godine sve više vjernika stiže par dana prije blagdana, pa i ostaju dulje, ostvarujući noćenja.

Iako je većina posjetitelja u svetištima za Veliku Gospu hrvatskih građana, mnogo je i stranih posjetitelja, pogotovo u svetištima na Jadranu te mjestima blizu obale. S druge strane, u Hrvatskoj postoji i tradicija da domaći hodočasnici povodom tog blagdana putuju i u europska marijanska svetišta, poput Fatime, Lourdesa te u susjedne zemlje poput Italije, BiH (Plehan kod Dervente, Međugorje) i drugih.

Na nedavno održanoj Međunarodnoj konferenciji o vjerskom turizmu u Italiji, jednoj od vodećih svjetskih zemalja hodočasničkog turizma, ukazano je na nove potrebe putnika koji putuju iz duhovnih i vjerskih motiva, očekujući u destinacijama povezivanje i s lokalnim stanovništvom i očuvanim vjerskim i baštinskim vrijednostima.

“Na toj je konferenciji ukazano i na potrebu veće pažnje prema vjerskom turizmu u brojnim zemljama, pa i u Hrvatskoj, koja je označena zemljom velikog potencijala za taj segment zbog svoje sakralne baštine i tradicije te razvijene turističke infrastrukture”, ističe za Hinu glavna tajnica Udruge nezavisnih putničkih agenata Hrvatske (UNPAH) Vlasta Klarić, koja je bila među stotinjak sudionika iz 15-ak zemalja na toj konferenciji.

Dodajući kako se dosta članica UNPAH-a bavi vjerskim turizmom, organizirajući putovanja na tu temu po Hrvatskoj i izvan nje, Klarić iznosi procjene da je tržište vjerskog turizma u Europi vrijedno oko 18 milijardi eura te da svake godine pomalo raste.

Smatra da bi taj segment turizma trebao imati više mjesta u turističkoj promocijizemlje i strateški se više koristiti, jer se taj vid putovanja veže s kulturom, eno-gastronomijom i drugom ponudom, podrazumijevajući otkrivanje duhovnog življenja kroz obilaske samostana, katedrala, svetišta i drugih sakralnih objekata./H

A.K

The post Blagdan je Velike Gospe: Tisuće hodočasnika pohode marijanska svetišta! first appeared on Braniteljski portal.

Lažima o Oluji, identičnim onima koje objavljuje srpska propaganda i njeni aktivni djelatnici u Hrvatskoj, Hrvatski radio izravno ide na ruku sustavnoj velikosrpskoj propagandi kojoj je cilj oklevetati hrvatski narod i hrvatsku državu prikazati kao zločinačku i genocidnu.

Ivica Maštruko, nekadašnji ambasador SFRJ pri Svetoj Stolici, a sadašnji član Programskog vijeća HRT ovih je dana žestoko kritizirao HRT jer mu smeta način na koji javna televizija u državi u kojoj se preko 80 posto građana izjasnilo katolicima, uređuje program u vrijeme katoličkih blagdana.

Tu Maštrukovu kritiku odmah je na svom facebook profilu prenio Ivo Josipović koji se, kao što je svekolikoj javnosti poznato, izjašnjava kao agnostik. Kako bilo, Maštruko je rekao da je HRT „doista postao televizija koja ne samo da nadmašuje sve moguće obaveze prema Ugovoru HRT-a i Biskupske konferencije, nego to postaje i kontraproduktivno i u svakom slučaju odbija dobar dio gledatelja.

Ovo što se radi za blagdane prešlo je sve moguće granice dobrog ukusa. I nisu tu u pitanju religijska osjećanja gledatelja nego je to očito podilaženje crkvenim institucijama“.

Doduše, Maštruko nije to ničim argumentirao, a na upozorenja na facebook profilu kako je Hrvatska katolička država i kako nema ničeg neprimjerenog u obilježavanju blagdana Velike Gospe, Josipović, koji je,  eto, igrom slučaja bio predsjednikom RH, odgovorio je kako Hrvatska nije katolička džamahirija.

No Josipoviću se ne treba čuditi. Nakon priviđenja ustaških guja, koje su mu služile isključivo zato da lažima blati Hrvatsku, sve se od njega može očekivati. Josipović se, iako pravnik, očito nije suživio s pojmom demokracije. Pa mu tako nije jasno ili se ne može pomiriti s time da u demokratskim državama  većina odlučuje, uz poštivanje određenih kulturoloških, vjerskih i sličnih prava manjina.

Problemi nastaju kada je obrnuto, kada manjina većini nameće nešto. Uostalom, sve to možemo naučiti iz nedavne povijesti. I to naše, domaće. I sada je slično, opet smo u situaciji da dio pripadnika manjina koje bi mogli svesti pod nazivnik antihrvatstva, žele ograničiti prava i slobode većine. Čak i na pravo javnog prakticiranja vjere. Slično kao i u Titovu komunizmu na koji se majstori laži i opsjena vole pozivati.

Iako  i Maštruko i Josipović  revno prate programe HRT-a, ipak im mnogo toga promakne. Na primjer, zbog čega nisu prije koji tjedan reagirali kada je na Prvom programu Hrvatskog radija, u emisiji Dogodilo se na današnji dan, emitiranoj 4. kolovoza, izneseno niz neistina koje se tiču događanja u Oluji i neposredno nakon Oluje.

Naime, u prilogu posvećenom obljetnici vojnoredarstvene akcije Oluja rečeno je sljedeće:

„U tjednima i mjesecima nakon Oluje dio pripadnika hrvatske vojske i policije na oslobođenom području ubio je nekoliko stotina srpskih civila, a na oslobođenom teritoriju zapaljeno je na tisuće kuća i drugih objekata.“

Hrvatski radio se ovom objavom uključio u iznošenje laži identične onim lažima koje su srpska propaganda i njeni aktivni djelatnici u Hrvatskoj, ranije forsirali i još to čine.

Kao i lažima zbog kojih su godinama generali Gotovina i Markač nedužni robijali. Novinari i urednici koji su objavili laž o nekoliko stotina ubijenih civila na raspolaganju su imali i mogli su citirati presudu generalima Gotovini i Markaču Međunarodnog suda u Den Haagu, u kojoj stoji kako se za 44 srpska civila moglo reći da su ubijena od strane pripadnika hrvatskih oružanih snaga.

Dakako, nije isključeno da je među njima bio značajan broj vojnika jer je dokazano da su se mnogi, nakon pada zločinačke tzv. SAO Krajine, presvlačili u civilnu odjeću. Zapaljenih kuća i drugih objekata također nije bilo ni približno koliko Hrvatski radio insinuira, o čemu svjedoče snimke iz tog razdoblja kao i drugi brojni dokazi predočeni na Haaškom sudu.

Uostalom, i mora se računati i na to da su velikosrpski okupatori prije povlačenja namjerno palili kuće i duge objekte, kao i na to da ih je dio stradao u vojnim akcijama. I konačno, nakon Olujepodignute su kaznene prijave i osuđeni su počinitelji tih djela.

Čak 2380 osoba je procesuirano zbog uništavanja imovine, pljačke tuđe imovine ili ubojstava. Za svako ubojstvo koje se dogodilo poslije Oluje, postoji dokumentacija, na teren je izašao istražni sudac i oni za koje se sumnjalo da su to počinili su procesuirani. Inače, brojka od 2380 ljudi odnosi se samo na procesuirane Hrvate i u nju ne ulaze zločini pobunjenih Srba koji su također palili, ubijali i pljačkali, ali su pobjegli ili su kasnije abolirani.

Ključno je, a to Hrvatski radio namjerno prešućuje, da je pravna država funkcionirala i kaznila one koji su činili spomenuta kaznena djela tako da se ne može govoriti kako je to bila službena državna politika.

Čak je i u prvostupanjskoj presudi Haaškog suda, kojom su Gotovina i Markač bili osuđeni na dugogodišnje kazne zatvora, Raspravno vijeće izričito odbacilo tvrdnje da je hrvatska vlast namjerno dopustila zločine poput pljačke, paljenja ili ubojstava kako bi se Srbima spriječilo mogućnost povratka.

Ujedno je Raspravno vijeće ustvrdilo da se tadašnje hrvatsko državno vodstvo na čelu s dr. Franjom Tuđmanom, aktivno protivilo takvim djelima.

Urednicima Hrvatskog radija i čelništvu HRT-a (a nitko se od njih do sada nije ogradio od iznesenih laži) preporučujem da pročitaju prvostupanjsku presudu, posebno stavke 2321. i 2313. te da se žurno ispričaju slušateljima i hrvatskoj javnosti.

Jer ovo što su sada napravili izravno ide na ruku sustavnoj velikosrpskoj propagandi kojoj je cilj oklevetati hrvatski narod i hrvatsku državu  prikazati kao zločinačku i genocidnu. A toga je već dosta!

PIŠE: Silvana Oruč Ivoš

The post SRAMOTNE LAŽI: Kako se Hrvatski radio uključio u velikosrpsku propagandu o ‘Oluji’ first appeared on Braniteljski portal.