Mnogima je jutro nezamislivo bez šalice omiljenog kofeinskog napitka. Ipak, užurbani način života često nas tjera na preskakanje doručka. Iako mnogi o tome ne razmišljaju, kavu nije zdravo piti na prazan želudac…

U nastavku pročitajte 3 glavna razloga zašto biste prije posezanja za jutarnjom kavom ipak trebali nešto pojesti!

Kava smanjuje razinu hormona

Glavni razlog pojačanog osjećaja stresa i tjeskobe je neravnoteža hormona za što je kriv kofein. Jutarnja kava na prazan želudac može omesti proizvodnju serotonina koji je odgovoran za osjećaj sreće. Ako prestanete piti kavu na prazan želudac, bit ćete bolje raspoloženi i bolje ćete se osjećati.

Kava povećava količinu želučane kiseline

Povećana količina želučane kiseline uzrokuje žgaravicu i probleme s probavom. Često ćete te posljedice osjećati cijeli dan. S vremenom, visoka razina kiselosti može dovesti do ozbiljnijih problema poput čira na želucu, sindroma iritabilnog kolona i refluksa.

Kava pojačava osjećaj stresa i tjeskobe

Prevelika količina kave može pojačati osjećaj tjeskobe i stresa. Kada pijete kavu na prazan želudac, to se još više pogoršava. Zato je važno uvijek nešto pojesti prije šalice kave.

H.H.

The post Dobro je znati! Što se događa tijelu kada popijete kavu na prazan želudac? first appeared on Braniteljski portal.

Prije 145 godina rođen je pedijatar Ernst Moro. Zahvaljujući njemu, obična juha od mrkve je spasila tisuće života, postalo je moguće dijagnosticirati cerebralnu paralizu, otkriti laktobacile, a kod nas je ovaj veliki čovjek ostao skoro anoniman…

Zastrašujuća je pomisao da je prije samo jednog stoljeća prosječan ljudski vijek bio upola manji nego danas. To, naravno, ne znači da su naši preci živjeli 35-40 godina, i umirali od starosti.

Tada je postojala velika smrtnost dojenčadi. Nije bilo dovoljno da se dijete rodi, trebalo je to dijete othraniti. Prije 142 godine, rođen je čovjek koji je olakšao taj zadatak – pedijatar Ernst Moro.

On je rođen 1874. godine u Ljubljani, koja je tada bila dio Austrougarske monarhije. Ernst je studirao u Austriji, u Grazu. Godine 1899. godine doktorirao je medicinu u SAD-u i Velikoj Britaniji, a 1901 i 1902. godine radio je s velikim Theodorom Escherichom, koji je otkrio bakteriju Ešerihiju koli. 1906. godine specijalizira pedijatriju u Münchenu, a dvije godine kasnije postaje profesor.

Upravo je 1908. godine otkrio najvažnije otkriće, što se moglo objasniti tek stoljeće kasnije. U tim godinama, mnogo djece je umiralo od proljeva. Moro je osmislio najjednostavniji lijek, zahvaljujući kojem je smrtnost djece smanjena na pola. To je bila obična juha od mrkve.

Juha od mrkve – recept

Recept: Kilogram mrkve se očisti i iscjecka, prelije s litrom vode i začini s 3 grama soli. Zatim se kuha dok se sve ne svede na zapreminu od 1 litre.

Tek 2002. godine, postalo je jasno da kiselinski oligosaharidi formirani u ovoj juhi, koji ulaze u rastvor iz mrkve, sprječavaju bakterije da se vežu za crijevnu sluznicu. Druga studija je pokazala da zahvaljujući tim svojstvima juha čak liječi i proljev izazvan bakterijama otpornim na antibiotike.

U principu, to je već dovoljno da se sjetimo Ernsta Moroa i budemo mu zahvalni. Ali on je insistirao i na sterilizaciji bočica za bebe, kao i na hranjenje beba majčinim mlijekom zbog čega djeca postaju otpornija na mnoge bolesti (mnogo kasnije postalo je jasno da su djeca zaštićena majčinim antitijelima, za razliku od umjetnih koja ne štite uopće).

H.H.

The post Juhom od mrkve je spasio živote tisuća djece: Recept star više od jednog stoljeća… first appeared on Braniteljski portal.

Vitamin C i cink imaju važnu ulogu u prehrani, imunološkoj obrani i očuvanju zdravlja. Pri povećanoj aktivnosti imunološkog sustava, kao što je akutna infekcija dišnog sustava, stvaraju se milijuni novih imunoloških stanica, a povećava se i potreba za vitaminom C i cinkom. Naš imunološki sustav počinje se boriti protiv infekcije, a olakšanje ovisi o snazi i brzini imunološkog odaziva. Za to vrijeme preporučuje se intenzivna podrška prirodnom imunološkom odazivu,donosi imunoglukan.hr…

Zadaci vitamina C

Vitamin C ili askorbinska kiselina sudjeluje u brojnim biološkim procesima. Naše tijelo ne može ga samo proizvesti, zato ga moramo unositi pravilnom prehranom. Djeluje kao antioksidans i štiti tijelo od slobodnih radikala koji neprestano nastaju u tijelu. Vitamin C također sudjeluje u tvorbi kolagena, koji je neophodan za normalnu funkciju krvnih žila, desni, hrskavice, kože i zuba. Ima veliku ulogu u radu imunološkog sustava, normalnoj psihološkoj aktivnosti, a doprinosi i smanjenju umora te iscrpljenosti.

Veće dnevne potrebe imaju fizički aktivnije osobe (uključujući i osobe koje se bave intenzivnom sportskom aktivnošću), pušači, alkoholičari, osobe pod stresom i osobe koje boluju od nekih bolesti.

Voće i povrće koje sadrži najviše vitamina C:

• agrumi (naranče, limuni, grejpfruti)
• kivi
• bobičasto voće (brusnice, borovnice, maline, kupine)
• brokula, prokulice, cvjetača
• zelena i crvena paprika
• špinat, kupus, repa

Vitamin C lako se može uništiti tijekom pripreme, kuhanja i dugotrajnog skladištenja.

Kako možemo najbolje očuvati vitamin C u prehrani?

• Jedite svježe voće i povrće što je prije moguće nakon kupnje.
• Povrće obrežite neposredno prije jela ili kuhanja.
• Hranu bogatu vitaminom C treba pripremiti brzo i u što manjoj količini vode.
• Para ili mikrovalna pećnica mogu smanjiti gubitke pri kuhanju.

Zadaci cinka

Cink je mineral sa značajnom i raznolikom ulogom u organizmu, prisutan je u svim tkivima u tijelu. Riječ je o elementu koji je neophodan za normalan rast i razvoj, kognitivne funkcije, očuvanje plodnosti, zacjeljivanje rana i pravilnu funkciju imunološkog sustava. Cink doprinosi očuvanju zdravih kostiju, vida, kose, kože i noktiju.

Potrebe za cinkom mogu se povećati kod ljudi sa slabom apsorpcijom hranjivih tvari (probavne bolesti), vegetarijanaca (potreba za cinkom može se povećati i za 50 % jer prehrana sadrži više fitinske kiseline koja ograničava bioraspoloživost cinka) i alkoholičara (etanol sprječava apsorpciju cinka).

Namirnice koje sadrže najviše cinka:

• kamenice (sadrže više cinka po porciji od bilo koje druge hrane)
• orašasti plodovi (indijski oraščići, kikiriki, bademi, lješnjaci)
• plodovi mora (rakovi, jastog, školjke)
• jaje
• govedina
• crni grah, leća, soja, slanutak

H.H.

The post VIDEO Vitamin C i cink –Evo zašto su važni za zadravlje i u kojoj ih hrani ima najviše… first appeared on Braniteljski portal.

Pokušajte zamisliti da jabuka ne postoji: Newton ne bi otkrio zakon gravitacije da nije sjedio pod stablom jabuke i da mu jedna nije pala na glavu, a vještica iz Snjeguljice morala bi smisliti neki drugi opaki plan, New York bi morao imati neki drugi nadimak, a i vodeća svjetska računalna tvrtka zvala bi se nekako drugačije, a ne Apple…

Uostalom, ona je najprikladnija namirnica za prehranu dojenčeta nakon majčina mlijeka.

Srodnica ruže

Jabuka je jedna od najstarijih voćki, a istraživanja su pokazala da su ljudi u njezinim plodovima uživali još prije osam i pol stoljeća. Ovo voće, koje je bilo jedno od omiljenih voća starih Grka i Rimljana, porijeklom je iz centralne Azije, a danas je rašireno na svim stranama svijeta.

Jabuka pripada biljnoj porodici ruža, a botanički gledano uopće nije voće, nego takozvani nepravi plod, jer se ne razvija iz oplođene plodnice nego iz cvjetišta koje je zadebljalo oko plodnice i okružuje ju. Sam plod zapravo je ono što mi nazivamo jezgrom i obično ne jedemo, a ta se jezgra sastoji od pet komora sa sjemenkama. Meso jabuke je bjelkasto ili žućkasto, tvrdo i vrlo sočno, kiselkastog ili slatkog okusa te ponekad brašnaste teksture.

Zaštita od infarkta i tumora

Jabuka se ne smatra prirodnim lijekom bez razloga – pomaže u rješavanju i prevenciji niza zdravstvenih problema. Treba reći da sadrži vrlo malo proteina te da gotovo uopće nema masti.

U 100 grama jabuke ima 10 grama šećera, obilje kalija, vitamina B, limunske kiseline i jabučne kiseline te samo 40 kalorija. Osim toga, u jabuci je prisutan i vitamin B1, koji poboljšava tek, ublažava umor i nervozu, kao i vitamin B2 koji olakšava probavu, štiti sluznicu usta i crijeva te jača kosu i nokte. Sadrži i fosfor, kalcij, magnezij, natrij, željezo, ali i vitamine A i C, folnu kiselinu, obilje polifenola i određenu količinu flavonoida.
Tu nije kraj dobrobitima jabuke: ovo voće jako dobro podnose dijabetičari jer sadrži malo šećera, a sadrži i oko dva posto vlakana, među kojima i pektin, poznat po brojnim pozitivnim učincima na zdravlje. Jabuka pomaže u držanju glikemije pod kontrolom regulirajući na taj način apsorpciju šećera.

I na kraju, jedete li jabuke svakodnevno, one mogu sniziti razinu tzv. lošeg kolesterola (LDL) te povisiti razinu dobrog (HDL), i to u vrlo kratkom vremenu, a to je jedan od razloga zašto ih smatraju dragocjenim saveznikom u prevenciji srčanog i moždanog udara, kao i tumora.

Nova istraživanja

Istraživanje objavljeno u časopisu Journal od Food Science pokazalo je da svakodnevno konzumiranje jabuka koristi našem neurološkom zdravlju. Ona može zaštititi živčane stanice od oksidacijskog stresa i njegovih posljedica te može imati važnu ulogu u smanjenju rizika za razvoj neurodegenerativnih bolesti, poput Alzheimerove bolesti.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Illinoisu otkrili su da jabuke mogu pomoći u sprečavanju razvoja raka debelog crijeva, raka dojke i raka stanica jetre, što se naročito odnosi na sortu crveni delišes čija kora obiluje triterpenoidima – tvarima koje imaju sposobnost uništavanja tumorskih stanica.

Jedna kvari drugu

Uvijek birajte jabuke koje su čvrste na dodir, bez udubljenja i mrlja, jer mrlje na kori upućuju na to da ih možda ima i na mesu. Svježe jabuke mogu se kupiti otprilike do siječnja, a zatim se na tržište plasiraju one koje su skladištene u modificiranoj atmosferi. Obratite pažnju i na boju: ako su jabuke neke sorte koja je inače crvena ili žuta zelenkaste, znači da su plodovi još nezreli i vjerojatno kiseliji.

Na listi najzagađenijih

Nažalost, pri kupnji i konzumiranju jabuka danas moramo voditi računa i o njihovoj zagađenosti pesticidima. Prema Vodiču kroz pesticide za kupce koji svake godine objavljuje neprofitna organizacija Environmental Working Group, od 12 namirnica s najviše tragova pesticida, jabuka je na nezavidnom drugom mjestu. Kako biste uživali u dobrobitima jabuke, koje su gotovo 80 posto skrivene u kori ili tik ispod nje, a ujedno se zaštitili od unosa toksičnih tvari u organizam, birajte jabuke iz ekološkog uzgoja kad god možete ili ih, u suprotnom, dobro isperite pod mlazom vode i istrljajte kako biste s njih uklonili svaki trag voska i pesticida.

Za svaku tegobu druga sorta

• Crvene jabuke odličan su izbor ako želite smršavjeti. Njihova kora sadrži piruvat, tvar koja pomaže u razgradnji i uklanjanju masnog tkiva.
• Zelene jabuke su na glasu kao voće mladosti. Njihov kiselkast i blago opor okus potvrda je obilja vitamina C i antioksidansa koji sprečavaju starenje kože te jačaju njen obrambeni sustav.
• Žute jabuke odlične su protiv bora, ali i za vid. Sadrže veliku količinu karotenoida koji su učinkoviti u zaštiti kože od bora, a pospješuju i noćni vid.
• Fuji sorta naročito je korisna u slučaju kolitisa. Kora te sorte obiluje pektinom, topivim vlaknom koje ne nadražuje crijevnu sluznicu, olakšava prolaz sadržaja kroz crijeva u slučaju zatvora i usporava ga kod dijareje.

Dva ljekovita recepta

Protiv gripe: tri dana jedite što više sirovih jabuka kako biste očistili krv i ojačali obrambeni sustav.
Protiv reumatskih bolova, gihta i kolitisa: tanini prisutni u jabuci sprečavaju stvaranje mokraćne kiseline koja uzrokuje reumu i giht. U lončiću 10 minuta skuhajte šalicu vode i koru dvije jabuke, procijedite i popijte četiri do pet šalica dnevno.

H.H.

The post Jeste li svjesni da je jabuka kućni liječnik dostupan svima?“Jedna jabuka na dan –  doktor iz kuće van” first appeared on Braniteljski portal.

Iako ih mnogi zanemaruju, vlakna u hrani jako su bitna, a njihova nedovoljna konzumacija povezana je s večim rizikom od srčanih bolesti, pretilosti i raka debelog crijeva, piše Večernji list.

Bademi su među najboljim orašastim plodovima kad je riječ o količini vlakana, a odličan su izbor za grickalice.

Grah je odličan za vaše srce i pun je hranjivih sastojaka, a k tome je još i jeftin. Šalica graha sadrži gotovo pola preporučene dnevne količine vlakana.

Maline imaju jako malo kalorija, jako su hranjive te su odličan izvor vlakana, a uza sve to imaju odličan okus i osvježavajuće su.

Lanene sjemenke nabijene su omega-3 masnim kiselinama, bjelančevinama i vlaknima.

Mekinje – u trećini šalice sadrže 6 grama vlakana.

Leća je bogata vlaknima i bjelančevinama, a može se jednostavno dodati salatama, juhama ili umacima.

Artičoke su dobar izvor netopljivih vlakana, što pomaže u sprečavanju zatvora pa su odlične za probavni sustav.

Chia sjemenke jako su svestrane i mogu se dodati gotovo svakom jelu.

Batat je osim vlakana pun i vitaminima A i C te kalija.

The post ČESTO IMATE PROBLEMA S PROBAVOM? Jedite više ove namirnice…FOTO… first appeared on Braniteljski portal.