Na izvanrednoj sjednici Vlade i Predsjedništva Sabora Hrvatske, 18. kolovoza 1991. godine predloženo je da se Srpska demokratska stranka (SDS) kao teroristička stavi izvan zakona. Ovaj je prijedlog uslijedio samo dan nakon što su na području Benkovca i Obrovca osvanuli balvani kojima su tamošnji Srbi simbolički započeli s “odcjepljivanjem” i tihom okupacijom, koja je naknadno eskalirala u oružanu pobunu, piše dnevno.hr
SDS bivša je nacionalistička separatistička politička stranka hrvatskih Srba koja je 1990-ih nedugo nakon ustavnih amandmana koji su dozvolili višestranački sustav, odnosno prije prvih višestranačkih izbora, započela s djelovanjem u Hrvatskoj.
Tuđman ih ljutio, Zelenski – ne
Ipak, Zapad nije bio blagonaklon ovakvim promišljanjem dr. Franje Tuđmana smatrajući da je demokratskim pravom Srbima dozvoljeno legalno političko djelovanje. Tako je Ministarstvo uprave Republike Hrvatske tek rješenjem od 27. veljače 1995. ustvrdilo prestanak djelovanja Srpske demokratske stranke, ali s danom 18. veljače 1992. godine i zauvijek ju izbrisalo iz Registra političkih stranaka Republike Hrvatske.
Gotovo identičan potez ovih je dana potegao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je potpisao novi zakon o zabrani proruskih političkih stranaka, no zapadne zemlje na ovakvu rigidnu zabranu nemaju nikakvu zamjerku.
Politički analitičar Davor Genjero za dnevno je već ranije komentirao ove usporedbe:
“Vjerojatno bi Tuđman učinio isto da Hrvatska nije tako dobro napredovala u obrani i da već u prosincu 1991. nisu ostvarene pobjede nad agresorom, a isto tako u proljeće 1992. nije bio početak mirovnih pregovora. U suprotnom bi se slična situacija sa zabranama dogodila i u Hrvatskoj”. kazao je i dodao:
“Treba gledati i činjenicu da Hrvatska nije imala problem s kvislinškim političkim organizacijama na područjima koja su bili pod hrvatskom vlasti. Jednostavno nije bilo potrebe za ukidanjem stranaka jer u Hrvatskoj nije bilo ozbiljne kvislinške djelatnosti, dok ih Ukrajina ima.”
Tuđman je dao šansu SDS-u
Podsjetimo, SDS je osnovao psihijatar Jovan Rašković 17. veljače 1990. u tadašnjoj SR Hrvatskoj sa sjedištem u Kninu, a u registar društvenih organizacija SR Hrvatske upisana je 6. ožujka 1990. Osim Raškovića kao predsjednika, potpredsjednici su bili odvjetnik Vlado Ivković iz Zagreba, Momčilo Kosović iz Beograda, stomatolog Milan Babić iz Knina i novinar Branko Marjanović iz Zadra.
Na javnoj tribini održanoj u Zagrebu 8. ožujka 1990. Rašković je izjavio da su demokratizacija i višestranački sustav glavni preduvjet zaštite interesa Srba u Hrvatskoj. Rašković je smatrao da se SKH-SDP posve priklonio kroatocentričnom etnomonizmu, koji su zagovarale i nove hrvatske nekomunističke stranke. I dok je tražio sužavanje autonomije Kosova, opet je ponovio da se u postojećim federalnim jedinicama trebaju osnovati nove autonomne jedinice, ako to “stanovništvo na teritorijama sa posebnim etničkim sastavom i kulturno historijskim identitetom referendumom odluči.”
Franjo Tuđman, čiji je HDZ pobijedio na izborima, nastojao je sklopiti sporazum sa SDS-om, ali je duboko neslaganje SDS-a sa željom za osamostaljenjem Hrvatske te njegovo nastojanje za statusom Srba kao političkog naroda u Hrvatskoj dovelo do spora, a na terenu i do napetosti koje su eskalirale s tzv. Balvan revolucijom.