Četvrtak, 27. ožujka 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

TKO TREBA DOBITI VIŠE? KAKO PODIJELITI MILIJUNE OD TV PRAVA? HRVATSKA NE SMIJE NAPRAVITI TALIJANSKU GREŠKU, EVO ŠTO SE DOGODILO

Mogućnost koja tek treba postati realnost, a po kojoj bi Prva HNL imala na raspolaganju 9 milijuna eura od prodaje TV prava, vratila je boju u lice čelnicima većine klubova. Razumljivo je to, jer bi praktično prvi put imali značajniju sigurnu stavku proračuna, a ne one planirane i pod “ako”…

Definirani kriteriji

Ukoliko se opcija formalizira, tada se ide na idući korak vrednovanja te investicije. To je podjela financijskog kolača. Ovog trenutka nema baš puno pritiska oko toga, jer je zanos zbog novih značajnijih financijskih okvira izražen. No, kako se uvijek oko distribucije novca događaju prijepori i u razvijenijim zemljama/ligama, ne bi bilo loše da se u HNS-u i HNL-u čim prije analizira kako bi bilo najbolje i najpravednije utvrditi financijsku piramidu.

Koliko se za sada može nazrijeti iz dostupnih informacija, 90 % od predviđenih 10 milijuna eura ići će klubovima Prve HNL. To je logično, jer su to klubovi koji pune taj proračun od televizijskih prava, odnosno oni svojim djelovanjima diktiraju vrijednosti nacionalnog nogometa. Ključna postavka raspodjele je utvrđivanje iznosa, odnosno postotka koji će biti istovrsni temeljni prihod za sve. Samo radi primjera, ako je to 50 %, onda bi svaki prvoligaš dobio fiksnih 450 tisuća eura, a preostalih 50% raspodijelilo bi se temeljem definiranih kriterija.

image

Dakle, kad se bude odlučivalo o podjeli novca od TV prava temeljno se odrediti prema dvije linije. Jedna je da se polovica prihoda izvan fiksnog dijela dijeli prema plasmanu i gledanosti. To znači da će gotovo uvijek istih 4-5 klubova, koji ionako imaju najveće proračune i broj gledatelja (posljedično i bazu pretplatnika), imati još više prihode. Onih 5-6 klubova iz drugog dijela tablice, s višestruko manjim proračunima dobili bi manje novca, s time da bi s fiksnim dijelom riješili jedan značajan dio egzistencijalno nužnih prihoda.

Smanjivanje jaza

Druga linija je da raspodjela vrednuje razvojnu politiku, odnosno da se klubove s manjim proračunima dodatno stimulira i tako smanjuje jaz u odnosu na gornji dom HNL-a. Takav pristup osnažio bi manje klubove i pridonio lakšem razvijanju kvalitete odnosno natjecateljski jačem kadru, a što bi doprinijelo većoj neizvjesnosti i zanimljivosti lige. Sasvim je točno da par stotina tisuća eura više za klubove velike četvorke neće utjecati na stabilnost njihova natjecateljskog proračuna, ali će zato iznimno pojačati manje klubove.

Naravno, tek će se vidjeti kako će se HNS i klubovi po tom pitanju postaviti. Objektivno, do sada nije primijećeno da postoji takav dugoročniji pogled na razvoj Prve HNL, odnosno solidarniji pristup za opću korist.

U slučaju, primjerice Italije, dogodilo se da je u početku prevladala prva spomenuta verzija podjele, kojom su bogatiji kao JuventusInterNapoli i drugi uzimali daleko veće iznose te je udaljenost s drugim klubovima postala ogromna. Za Serie A to je značilo slabljenje kvalitete utakmica, manjak neizvjesnosti, posljedično publike i interesa. Ubrzo je reagiralo Ministarstvo sporta i iniciralo promjene tih pravila za podjelu sredstava. Povećan je fiksni dio s 40 na 50 % za sve, a kriteriji drugog dijela iznosa promijenjeni su tako da su smanjene premije za plasmane, tradiciju, povijest, rezultate, u korist povećanja postotka za one klubove (i gradove) koji nikada neće moći ravnopravno parirati većima.

Svijet sve analizirao

Naprimjer, ako u HNL-u favorizirate plasmane osjetnim razlikama prihoda, onda će prva četiri (u pravilu isti klubovi) uvijek dobivati više novca od manjih. Odnosi će uglavnom ostati isti. Tako će prihod od TV prava, osim olakšavanja rada na osiguranju nužnih egzistencijalnih uvjeta, samo dublje utvrditi aktualno stanje stvari, odnosno neće bitnije osnažiti natjecateljske neizvjesnosti.

Logično je da svatko ima svoje ideje, račune i ambicije. No, sebičnost se u konačnici svima lošim vraća. Prvoj HNL treba veća konkurentnost i bitno pojačana neizvjesnost lige. Jedino se tako može vraćati publiku, posljedično pojačati zanimanje sponzora, interes europskog tržišta i slično. Injekcija od TV prava može biti spasonosna za oporavak lige i omogućavanje (spomenutih) drugih dijelova procesa koji će Prvu HNL podignuti na višu natjecateljsku i potom financijsku razinu. Svijet je već sve utvrdio, iskušao, analizirao. Ne treba otkrivati toplu vodu, nego samo utvrditi kojom se strategijom najbolje razvijaju ti procesi.

PUNO TOGA SE MOŽE UNAPRIJED PREDVIDJETI

 

Jedan od značajnih problema za višu natjecateljsku i razvojnu, a u konačnici i isplativiju ligu, svakako je financijski nesrazmjer između klubova. Zato je liga uglavnom natjecateljski nezanimljiva i podijeljena na četiri dijela. Unutar tako male lige to je jako loše jer se puno toga može unaprijed rezultatski predvidjeti. Liga 10 nam to iz godine u godinu ponavlja.

TALIJANSKI PRIMJER

 

“Povećan je fiksni dio s 40 na 50 % za sve klubove, a kriteriji drugog dijela iznosa promijenjeni su tako da su smanjene premije za plasmane, tradiciju, povijest, rezultate, u korist povećanja postotka za one klubove (i gradove) koji nikada neće moći ravnopravno parirati većima”, više –OVDJE.

D.J.

Najnovije

Mirana Kasapović: Etnički čistači i povijesni ponavljači

Neuka i zlonamjerna Ana Brnabić ne bi zasluživala odgovor da njezina tvrdnja kako je Hrvatska počinila “najveće etničko čišćenje u Europi poslije Drugoga svjetskog...

VIDEO Ćipe nastavio s ozbiljnim optužbama protiv Radića: Nije postao ministar da se ne bi saznale stvari o njemu

Stipo Mlinarić Ćipe nastavlja s teškim optužbama na račun šefa Domina Marija Radića, uz dosadašnje, uključio je i neke nove, primjerice sumnje u namještanje...

Da je Srbija platila 38 milijardi šteta Hrvatskoj , Rusija ne bi napala Ukrajinu!

Govor dr. Robina Harrisa u Londonu: Ratna šteta Hrvatske je 38 milijardi eura, a Srbija nije platila ni cent   U Londonu je u 24. ožujka...

Anušić u Parizu: Hrvatska dogovara s Francuskom nabavu novog naoružanja

Ministar obrane Ivan Anušić proveo je dva dana u službenom posjetu Parizu, gdje se u utorak susreo sa svojim francuskim kolegom Sébastienom Lecornujem, s...

Biblijska poruka 26. 3. 2025. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Nebo će proći – zemlja proći, ali riječi moje ne će proći

  Mt 5,17-19   Reče Isus svojim učenicima: »Ne mislite da sam došao ukinuti Zakon ili Proroke. Nisam došao ukinuti, nego dopuniti. Zaista, kažem vam, dok ne...