Subota, 8. veljače 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Trenutačna hrvatska vlast ne pokazuje zanimanje! 15. veljače 1991. osnovana Višegradska skupina: je li i Hrvatskoj mjesto u njoj?

Dana 15. veljače 1991. osnovana je (zapravo obnovljena) Višegradska skupina koja se sastoji od četiri bivše komunističke zemlje Srednje Europe: Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke. Pokrenuta je zbog zajedničkog povijesnog kontinuiteta, gospodarskog i drugog povezivanja tih zemalja…

Višegradska skupina dobiva na značenju i snazi posebno zbog snažnog otpora nekim mainstream trendovima sa Zapada kao: anti-migracijska politika, odnos prema Rusiji (tu nema potpune konzistentnosti te 4 zemlje), politika zaštite obitelji i braka, gospodarska suradnja, pravac Baltik-Jadran i dr.

Povijesna pozadina Višegradske skupine – višestoljetna regija Hrvatske

Ideja o suradnji srednjoeuropskih država, prepoznavanje zajedničkih interesa te suradnja u vezi s tim interesima prisutna je u našoj regiji još od srednjeg vijeka. U višegradskoj kraljevskoj palači izgrađenoj sjeverno od Budima u studenome 1335. godine na inicijativu mađarskog i hrvatskoga kralja Karla I. Roberta, održano je vijećanje na kojem su sudjelovali poljski kralj Kazimir III. i češki kralj Ivan Luksemburški. Cilj je sastanka triju kraljeva bio da otklone neprijateljstva i izgrade politički sporazum o gospodarskim i trgovinskim pitanjima koja se odnose na njihova kraljevstva.

Suradnja je obnovljena u veljači 1991. godine u mađarskom gradu Višegradu kada su mađarski premijer József Antall, predsjednik Poljske Republike Lech Walesa i predsjednik Čehoslovačke Vaclav Havel potpisali Višegradsku deklaraciju. Podjelom Čehoslovačke 1993. godine i danas prosperitetna Višegradska skupina (V4) ima četiri članice.

Višegradska skupina – zaštitni znak Srednje Europe

U posljednja je dva desetljeća Višegradska četvorka postala političkim zaštitnim znakom. Suradnja četiriju zemalja upotpunjena je u gospodarskim, trgovinskim, euroatlantsko- integracijskim, sigurnosno-političkim pitanjima te pitanjima politike susjedstva i europske politike.

Glavni se voditelji višegradskih zemalja još od razdoblja pregovora o pridruživanju Uniji usuglašavaju u istaknutim europskim pitanjima te prije svakog zasjedanja Europskog vijeća usuglašavaju svoje stavove. Suradnja V4 u mnogobrojnim je slučajevima donijela značajne uspjehe u ostvarivanju njihovih interesa u Bruxellesu, među kojima možemo spomenuti kohezijsku politiku, zajedničku agrarnu politiku, energetsku i klimatsku politiku, zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, politiku susjedstva te proširenje Unije i rad Schengenskog sustava.

Bitno je istaknuti kako su zemlje Višegradske skupine ostvarile impresivne rezultate u pogledu gospodarskog rasta i industrijskog razvoja. U deset prvih godina članstva u EU (između 2004.-2013.) su  udvostručile BDP, pri čemu su samo pogodnosti članstva (u vidu korištenja EU fondova) doprinosile 1% rasta na godišnjoj osnovi. Izvozna bilanca rasla je trostruko brže nego izvoz “starih” članica EU u istom razdoblju, dok su prihodi iz vanjskotrgovinske interakcije sa zemljama izvan EU učetverostručeni.

Razvojni put svake pojedine članice Višegradske skupine stoga je i za Hrvatsku poučan primjer tranzicijske uspješnosti, koji svjedoči o konkretnom uspjehu malih i relativno slabih socijalističkih gospodarstava koja su se 1991. nakon sloma Sovjetskog saveza našla “nezaštićena” na globalnoj pozornici liberalne ekonomije i tržišnog natjecanja.

Višegradska skupina ima vrlo aktivnu političku i gospodarsku suradnju s baltičkim zemljama, Bugarskom, Rumunjskom, Slovenijom i  Hrvatskom.

Svijetla budućnost Višegradske skupine – i Hrvatske!

Jedan od prioriteta Višegradske skupine trenutačno je stvaranje suvremenih prometno-infrastrukturnih veza smjera sjever-jug od Baltika do Hrvatske, kao i energetsko-tržišnih veza tih zemalja.

U vrijeme trenutnih političkih i drugih procesa u Europi i svijetu (mostobran u migracijskim procesima, brana gender ideologije, pitanja naftnih i plinskih tokova, strateška prometna europska transverzala sjever-jug i dr.) Višegradska skupina dobiva na velikom značaju.

Suradnja Višegradske skupine s Hrvatskom (i Slovenijom) sastoji se ne samo u zajedničkim vrijednostima ili postojećim zajedničkim interesima u vezi s  politikama EU-a i proširenja Unije nego i činjenici uzajamnih prednosti da su Hrvatska i Slovenija prirodna južna vrata Višegradske skupine.

Iako je Hrvatska prvi službeni poziv za učlanjenje u V4 primila 1991., aktivnije približavanje poduzet će 2015. kada je tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala na dvodnevnom sastanku predsjednika država Višegradske skupine u Mađarskoj kao posebna gošća. Ona je tada zahvalila V4 na partnerskom odnosu prema Hrvatskoj te je istaknula kako je „energetsko povezivanje naših država u zajedničkom interesu”. Zanimljivo je da je intonirana i hrvatska himna „Lijepa naša domovino“ i to prva po redoslijedu!

Bivše hrvatske vlasti zanemarivale su vrijednost Višegradske skupine i bile ponajviše regionalno okrenute prema balkanskim zemljama, posebno Srbiji. Gđa Kolinda Grabar-Kitarović Hrvatska aktivno se okrenula drugoj regiji: prostoru kojem je pripadala stotinama godina i s kojim dijeli teret komunističkog nasljeđa.

Trenutačna hrvatska vlast ne pokazuje zanimanje za priključivanje Republike Hrvatske Višegradskoj skupini.

G.S.

Najnovije

Brkić: Inflacija ukorijenjena u Hrvatskoj, bojkot neće smanjiti cijene

Prof. dr. sc. Luka Brkić, ekonomski analitičar sa Sveučilišta Libertas, gostovao je u središnjem Dnevniku HTV-a. Osvrnuo se na ukorijenjenost inflacije u Hrvatskoj te...

Policijska dvostruka mjerila: U Splitu uhićenja, u Zagrebu na krunici – ne

Policija je u subotu privela sedam osoba u Splitu koje su uzvicima i to s poprilične udaljenosti negodovale protiv skupa podrške prosvjedima u Srbiji....

Biblijska poruka 8. 2. 2025. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Vrijeme predaha i odmora

Mk 6,30-34   Apostoli se skupiše oko Isusa i izvijestiše ga o svemu što su činili i naučavali. I reče im: »Hajdete i vi u osamu,...

Fra Jozo Grbeš: Zahvalni smo Bogu da od danas našu ubijenu braću možemo zvati slugama Božjim

Hercegovina i Široki Brijeg obilježili su najtužniji i najponosniji dan. Dan kada je u Širokom Brijegu iz samostana izvedeno, ubijeno i spaljeno 12 franjevaca...

Thompson najavio novu pjesmu, inspirirana je najpotresnijim tekstom na hrvatskom jeziku

Nakon spektakularnih koncerata prošle godine, novog hita ”Ako ne znaš šta je bilo’‘ te nastupa na dočeku rukometaša, Marko Perković Thompson na svojoj stranici...