Turska se povukla iz kontroverzne Istanbulske konvencije, poznate i kao Konvencija Vijeća Europe o nasilju u obitelji, a kojom su otvorena vrata rodnoj ideologiji…
Dok je bio premijer, Erdogan je osobno potpisao konvenciju u Istanbulu i kasnije je ratificirana u Turskoj.
Erdogan je osudio nasilje nad ženama, i poručio u ožujku da će njegova vlada raditi na iskorjenjivanju nasilja nad ženama. Njegova odluka dolazi nakon što je predstavio pravosudne reforme za koje je rekao da će poboljšati prava i slobode i pomoći u ispunjavanju standarda EU.
Turska nije prva zemlja koja je krenula prema opozivu Istanbulske konvencije.
Poljski parlament uskoro započinje raspravu o zakonodavnoj inicijativi građana “Da obitelji, ne rodu”, koja bi Poljskoj omogućila povlačenje iz sporne Istanbulske konvencije.
Nakon povlačenja iz dokumenta koji je otvorio vrata rodnoj ideologiji, očekuje se da će poljska vlada započeti rad na Međunarodnoj konvenciji o obiteljskim pravima kako bi zamijenila ono što mnogi konzervativci, umjereni i vjerske zajednice smatraju pogrešnim u Istanbulskoj konvenciji.
Mađarska je lani odbila ratifikaciju kontroverzne Konvencije. Mađarski je parlament sa 115 glasova za i 35 protiv političkom deklaracijom odbio ratifikaciju Istanbulske konvencije, a tim potezom nije tek odbila ratificirati Istanbulsku konvenciju, već je Vladi poručila da lobira u Europskoj uniji za njeno odbijanje.
Podsjetimo, Istanbulska konvencija prvi je međunarodni ugovor u povijesti Vijeća Europe u čijem sastavljanju nisu sudjelovale države članice na koje će se jednom Konvencija odnositi, već ju je pripremala stručna skupina, a države su preko Vijeća ministara “samo” prihvatile finalni tekst.
Konvencija sadrži neke jako nejasne i štetne formulacije o kojima države članice Vijeća Europe gotovo da nisu mogle raspravljati te na njih ne mogu donijeti rezervacije.
Istanbulska konvencija po prvi puta u međunarodni ugovor uvodi i definira termin roda. Nadalje, Konvencija dodatno sadrži nejasan tekst i odredbe koje se mogu različito tumačiti te države koje su ratificirale Konvenciju mogu biti izložene pritiscima tzv. “međunarodno nadzornog mehanizama” GREVIO, koji nadzire provedbu Konvencije, pogotovo na području državnih javnih politika (školstvo, mediji, antidiskriminacijska politika…).
Kako je Plenković kontroverznu Istanbulsku konvenciju nametnuo Hrvatskoj
Odluku o potpisivanju Istanbulske konvencije donijela je SDP-ova Vlada Zorana Milanovića. Međutim, ratifikaciju konvencije unatoč masovnim prosvjedima u Hrvatskoj nametnuo je Andrej Plenković, iako je prije izbora 2016. javno obećao da se “protivi nametanju rodne ideologije”. Poznato je da zakoni temeljeni na ‘rodnoj ideologiji’ mijenjaju određene stvari poput izgradnje ‘rodno neutralnih’ javnih zahoda, zakoni omogućuju da osoba promijeni svoj spol u osobnim dokumentima na temelju obične izjave nadležnom tijelu.
Plenković je zbog Istanbulske konvencije ignorirao upozorenja udruge U ime obitelji o rodnoj ideologiji, raspuštao je HDZ-ove ogranke i smjenjivao HDZ-ove tajnike.
Vrhunac nezadovoljstva Plenkovićevom politikom nametanja Konvencije iskazan je u dvama masovnim prosvjedima – onom u Zagrebu 24. ožujka 2018. i u Splitu, 12. travnja 2018.
Putem stranačke stege, na sjednici predsjedništva HDZ-a krajem ožujka 2018. izglasovala se podrška Istanbulskoj konvenciji s 19 glasova za i 6 protiv, a samo dan nakon toga raspušten je županijski odbor utemeljitelja HDZ-a Zadar u kojem je bio Drago Krpina zbog kritike na račun IK.
Godinu dana kasnije HDZ će izgubiti europarlamentarne izbore na kojima će osvojiti jednak broj zastupnika kao i SDP – četiri, umjesto šest koliko su očekivali, a krajem iste godine ta stranka gubi i predsjedničke izbore.
Samo 40-ak dana nakon što je ratificirana IK Ministarstvo znanosti i obrazovanja je 23. svibnja 2018. uputilo dopis svim osnovnim i srednjim školama, te svim visokim učilištima kojim se unaprijed regulira “izdavanje svjedodžbi i diploma nakon upisa promjene spola/odabira života u drugom rodnom identitetu, imena i/li prezimena u državnim maticama”.
G.S.