U Glini je za vrijeme Domovinskog rata bio zloglasni srpski logor? Tupom stranom sjekire – ušicom, udarao je redom sve nas po glavama, kako je koga dohvatio”…

“Mi, bivši zatočenici srpskih koncentracijskih logora lišeni smo slobode na najokrutniji način, zbog čega su u nas duboko usađene težnje da nikad više Hrvatice i Hrvati te ostali žitelji naše domovine ne budu uskraćeni u slobodnom djelovanju jer smo mi sasvim sigurno populacija koja izrazito cijeni vrijednost slobode. Zato u ime budućih generacija nikad ne smijemo zaboraviti što znači sloboda”, poručuje iz HDLSKL

Logor je oslobođen 6. kolovoza 1995. kao i grad Glina, upravo prije predaje “Srpske vojske Krajine”, odnosno 21. korpusa vojske tzv. SAO Krajine  8. kolovoza 1995. Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske županije u priopćenju ističe da je kroz logor Glina tijekom Domovinskog rata prošlo oko 2000 ljudi od kojih je dvadesetak, po njihovim saznanjima, likvidirano na najokrutnije načine.

Napominju da su u više navrata upozoravali na neriješene slučajeve ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata nad hrvatskim braniteljima, civilima, ženama, djecom i starcima u logorima smrti pa tako i u logoru Glina.

“Zato smo šokirani spoznajom da srpski ratni zločinci pod okriljem srpske politike, ispred nosa srpskim institucijama, slobodno i javno nastupaju, bez straha od sudskog progona, ismijavaju se žrtvama, obiteljima žrtava, cjelokupnoj hrvatskoj kao i svjetskoj javnosti. Još više boli spoznaja da se pojedini bivši dužnosnici (suci, odvjetnici… ) tzv. SAO Krajine kao povratnici vraćaju na teritorij Hrvatske glumeći totalnu amneziju o događajima iz tog vremena da bi uživali sve povlastice koje im hrvatska država omogućava”, stoji u priopćenju HDLSKL SDŽ koje je potpisao predsjednik Ivan Turudić.

U sklopu obilježavanja Dana logora Glina održana je i promocija knjige “Svjedočanstva glinskih logoraša” Ivana Lipaka, bivšega logoraša glinskog logora, koja je nastala u suradnji podružnica splitske i sisačke županije društva logoraša. Knjiga kroz brojna svjedočanstva prikazuje patnje logoraša, načine mučenja, likvidacija, te, navodi se u priopćenju, Društvo smatra da bi je trebale imati sve hrvatske institucije koje u djelokrugu svoga rada imaju istrage ratnih zločina i zaštitu nacionalnih interesa.

Zapovjednici zloglasnog logora u Glini

Na stranicama Društva logoraša, iznesena su i imena upravitelja i odgovornih osoba u logoru.

“Zapovjednik logora je Đuro Birač.

Specijalist za političko ispitivanje bio je Mile Paspalj.

Logor Glina – zapovjednici i stražari:

1. Đuro Birać – Upravitelj KP Doma
2. Nikola Tarbuk
3. Milan Zorić
4. Mile Paspalj
5. Duško Radulović
6. Joso Kovačević
7. Stanko Palančanin-Čane
8. Stevan Bjelajac
9. Pero Baltić
10. Pero Vladić
11. Rade Božidar
12. Rade Varna – Dugi
13. Kujunđić
14. Rapajić” – navodi se na stranicama.

Iako su sva imena navedena, za zločine u srpskom koncentracijskom  logoru Glina još uvijek nitko nije odgovarao.

M.M.

Vezane vijesti;