Nedjelja, 21. travnja 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

U iseljeništvu živi preko 3.2 milijuna Hrvata. Objavljen popis, evo gdje ih je najviše

Hrvatska  je iseljenička država cijelu svoju povijest. Kao rezultat toga, otprilike podjednak broj Hrvata živi izvan Hrvatske kao i u njoj. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska ima 3.855.641 stanovnika, a procjenjuje se da Hrvata i njihovih potomaka u inozemstvu ima preko 3.2 milijuna.

 

Iako se radi o kontinuitetu iseljavanja već stoljećima, u nekim razdobljima je bilo posebno intenzivno. Najnoviji val je počeo nakon izbijanja financijske krize 2008., a intenzivirao se ulaskom Hrvatske u EU. Do tada je Hrvatska čak imala pozitivan migracijski saldo, više ljudi se useljavalo nego iseljavalo, primarno zbog doseljenika iz BiH, prenosi Maxportal.

Hrvatska se tako po broju stanovnika vratila na razine iz kasnih 40-ih, a gotovo trećina stanovnika su umirovljenici. Jasno je da su primarno odlazili mladi, koji nisu mogli pronaći zaposlenje u Hrvatskoj i koje je razočaravala socio-ekonomska situacija.

Oko 3.2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske i širom svijeta, pokazauju procijene koje je objavio Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske.

U inozemstvu živi 3.2 milijuna Hrvata

Najviše iseljenika i njihovih potomaka je u SAD-u, njih oko 1.200.000, slijedi Njemačka s oko 500.000, te Argentina, Australija i Kanada s oko 250.000. Čile je dom za oko 200.000, Novi Zeland za oko 100.000, Austrija za oko 90.000 te Švicarska za oko 80.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.

U Brazilu ih je oko 70.000, Italiji oko 60.000, Francuskoj i Švedskoj po 40-ak tisuća te Irskoj oko 20.000 i Nizozemskoj oko 10.000. Oko 8000 ih je u Južnoj Africi, oko 7000 u Belgiji i oko 6000 u Peruu.

Po pet tisuća iseljenika i potomaka je u Boliviji, Paragvaju, Urugvaju, Velikoj Britaniji i Venezueli. U Ekvadoru ih je oko 4000, Luksemburgu oko 3000, Danskoj oko 2500 i Norveškoj oko 2000.

Evo cijelog popisa:

Argentina: oko 250.000

Australija: oko 250.000

Austrija: oko 90.000

Belgija: oko 7000

Brazil: oko 70.000

Bolivija: oko 5000

Čile: oko 200.000

Danska: oko 2500

Ekvador: oko 4000

Francuska: oko 40.000

Irska: oko 20.000

Italija: oko 60.000

Južna Afrika: oko 8000

Kanada: oko 250.000

Luksemburg: oko 3000

Nizozemska: oko 10.000

Norveška: oko 2000

Novi Zeland: oko 100.000

Njemačka: oko 500.000

Paragvaj: oko 5000

Peru: oko 6000

SAD:  oko 1.200.000

Švedska: oko 40.000

Švicarska: oko 80.000

Urugvaj: oko 5000

Velika Britanija: oko 5000

Venezuela: oko 5000

Podaci su, kako piše na stranici, prikupljeni na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci.

“Mlađi Hrvati dobro integriran u domicilne države”

“Jedan dio iseljenika dobro je integriran u domicilne države, posebno mlađi Hrvati, dok se drugi dio, kažu u Uredu  još uvijek smatra kao privremenim iseljenicima i iskazuje želju za povratkom u Hrvatsku. Najveći broj političkih iseljenika naselio se u Južnoj i Sjevernoj Americi nakon Drugog svjetskog rata.

Hrvatsko iseljavanje tijekom devedesetih godina obilježavaju izbjeglice iz ratom razorenih područja, a rezultat je velikosrpskog agresivnog rata u Republici Hrvatskoj. Najveći broj iseljenika u tom razdoblju preselio se u države zapadne Europe i prekooceanske države poput SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda. Međutim, neki od njih su se vratili u Hrvatsku.

Tipično za sve hrvatske iseljenike, bilo one koji žive u prekomorskim državama, ili one koji žive u neposrednoj blizini svoje domovine, je da žele surađivati sa svojom domovinom”, kažu u Uredu.

Najnovije

Ivan Pokupec – Moja analiza izbornih rezultata

Ivan Pokupec/Portal za kulturu komuniciranja Epoha   Napisao sam da HDZ prolazi zbog neozbiljne i kokošarske oporbe. A koliko je neozbiljna i kokošarska se vidi u...

Mislav Kolakušić odlazi, ali Hasanbegović ipak neće u Sabor

Foto:Facebook   Predsjednik stranke Pravo i pravda Mislav Kolakušić je danas izjavio da oni neće podržati pregovore svog koalicijskog partnera Domovinskog pokreta ni sa SDP-om ni...

Prof. dr. Granić: Mesić je uveo pogrešnu praksu oko sastavljanja vlade

Foto:Maxportal   Nikad tako politički agresivni nismo ušli u parlamentarne izbore, a nikada u dramatičnijem i neizvjesnim položaju kao društvo nismo se našli nakon tih izbora....

Plenković ima priliku postati novi Tuđman

Piše: glavni urednik Vlado Kolak   Kada je u izbornu srijedu popodne javljeno da je izlaznost na izborima skoro 30 posto veća nego prije četiri godine,...

Ivana Petrović: Nitko nema pravo udariti na ustavni poredak Hrvatske

Analitičarka Nove TV i urednica redakcije vanjske politike Ivana Petrović komentirala je situaciju u kojoj se našao predsjednik Zoran Milanović nakon odluke Ustavnog suda...