Uz puno političke strasti, napetosti i prozivki, Hrvatski je sabor u petak donio paket od šest zakona za cjelovitu mirovinsku reformu…
Te je zakone donio bez zastupnika Mosta. “Nećemo sudjelovati u ovoj sramotnoj trgovini gdje bivši SDP-ovci spašavaju ovu Vladu, a nema ključnih partnera Milorada Pupovca (SDSS) i Darinka Dumbovića (Reformisti)”, poručio je Nikola Grmoja.
Mostovci su otišli, glasovanje nastavilo, no oporba se više nije u njega uključivala, većinu su osiguravali bivši SDP-ovci koji su prešli u klubove HNS-a i Milana Bandića Mario Habek, Milanka Opačić i Zdravko Ronko.
Podsjetimo, oporba je još prije žestoko kritizirala mirovinsku reformu ocijenivši ju lošom, destruktivnom, pljačkom, te preljevanjem “iz šupljeg u prazno”. Smatra i da će nakon nje građani raditi dulje, primati manje i u mirovini živjeti još teže.
Opačić kaže da nije na prodaju
Zasmetalo je to SDP-ove Arsena Bauka i Gordana Marasa. Prvi je zatražio da se promijeni raspored sjedenja, jer tih troje zastupnika i dalje sjedi među SDP -ovcima.“Maknite ih da im ne bude neugodno među nama i da ne zagađuju prostor”, izjavio je Bauk.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković odgovorio mu je da “ima puno zagađivača prostora” i da se tako ne može razgovarati.
Da se premjeste zastupnici koje je “Bandić kupio” zatražio je i Maras.
“Ja nisam na prodaju, nisam ništa tražila ni od Ivice Račana, ni od Zorana Milanovića, a ni od Davora Bernardića. Svoje sam mjesto ovdje zaradila s preko 25 tisuća glasova, što vi nikad nećete dobiti”, uzvratila je Milanka Opačić Marasu i dobila pljesak dijela HDZ-ovih zastupnika.
Ne govorite ružno jedni o drugima, puno je strasti i napetosti, konstatirao je Jandroković kojega je Maras nešto ranije, nezadovoljan njegovim radom, prozvao da ” radi parlamentrano nasilje i cirkus” te da je “uzrok nestabilnosti”.
Izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima izlasovane su sa 76 glasova ‘za’, jednim suzdržanim, izmjene zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i o mirovinskim osiguravajućim društvma jednoglasno, sa 78 ‘za’, a ostali zakoni sa 77 glasova ‘za’.
U mirovinu sa 67 godina
Reformom, čija primjena počinje 1. siječnja 2019., predviđa se podizanje radnog vijeka na 67 godina od 2033. godine, penalizacija prijevremenog umirovljenja od 0,3 posto po mjesecu odnosno 18 posto za pet godina, kao i omogućavanje rada svim umirovljenicima do četiri sata dnevno uz zadržavanje mirovine.
Korisnicima drugog mirovinskog stupa omogućava se izbor u kojem će sustavu ostvariti mirovinu – samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto za razdoblje do 2002. godine te 20,25 posto za kasnije uplate ili mirovinu iz oba obavezna stupa.
Između dva čitanja paket mirovinske reforme doživio je određene promjene, te osim što je ublažena penalizacija za prijevremenu starosnu mirovnu s 0,34 na 0,3 posto mjesečno, uvedeno je i po šest mjeseci dodatnog mirovinskog staža za majke i posvojiteljice za svako rođeno ili posvojeno dijete što će im povećati mirovine za oko 2 posto.
Reforma donosi i promjene u poslovanju obveznih mirovinskih fondova u smjeru veće transparentnosti i kontrole, pa se tako predviđa imenovanje predstavnika osiguranika u nadzornim odborima mirovinskih društava, kao i obveza članova uprava obveznih mirovinskih društva da se povuku iz nadzornih odbora tvrtki u kojima imaju vlasničke udjele.
Izdvaja se i mogućnost da mirovinski fondovi mogu ulagati u start-upove, infrastrukturne projekte kao i smanjenje naknade za njihovo upravljanje.H
T.H.