Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu odluke o donošenju kurikula za nastavni predmet povijest za osnovne škole u Republici Hrvatskoj
Imam nekoliko primjedbi i pitanja za nastavni program povijesti ;
1. Pregledavajući slijed povijesnih cjelina primijetila sam da između 5. i 6. razreda nedostaje cijelo razdoblje od propasti Rimskog carstva, Bizanta, do dolaska Hrvata, naseljavanja u obalne gradove, do pokrštavanja i formiranja države. 5. razred završava sa cjelinom 5.5 Rimski svijet uz napomenu da se vodi računa o prostoru današnje Hrvatske u antičko doba, da bi se u 6. razredu nastavilo sa cjelinom 6.1. Srednjovjekovni svjetovi. Znači preskočeno je razdoblje Bizanta, iz kojeg su ostali mnogi kulturni spomenici među kojima je Eufrazijeva bazilika u Poreču iz 6. stoljeća, jedna od najljepših sačuvanih spomenika kulture rane bizantske umjetnosti i ranokršćanska bazilika Sv. Marije Formoze u Puli, isto iz 6.stoljeća, od koje je ostalo sačuvana samo Kapelica Sv. Marije Formoze. Preskočen je dolazak Hrvata , njihova integracija u obalne Bizantske gradove, pokrštavanje i formiranje države. Izostalo je i priznanje Hrvatske države od strane Pape Ivana VIII. sa dva pisma knezu Branimiru. Pitanje je hoćete li taj dio povijesti uključiti u jednu cjelinu i pridodati na početak 6. razreda?
2. Imam još jednu primjedbu o cjelini 7.4. pri kraju 7. razreda, koja završava sa ” nastankom Kraljevstva SHS.” Taj naziv ne odgovara povijesnim činjenicama. Ženevskom deklaracijom potpisanom 9, studenog 1918. godine nastala je Država Slovenaca, Hrvata i Srba, da bi 1.prosinca 1918,godine delegacija Narodnog vijeća Države SHS otišla u Beograd moliti da se priključe Kraljevini Srbiji. Tada je regent Aleksandar Karađorđević proglasio Kraljevinu SHS. Prema tome taj naziv “Kraljevstvo SHS” treba zamijeniti sa Državom SHS i kasnije sa Kraljevinom SHS.
3.Povijesno gradivo 8. razreda je preobimno ili nije dobro raspoređeno. Povijesnom cjelinom kojom počinje 8. razred 8.1. Izazovi međuraća, a završava sa 8.4. Hrvatska nakon 1945 gradivo je preobimno, tako da se veoma malo sati može posvetiti Domovinskom ratu. A kako svi znamo da je po Ustavu RH, Domovinski rat temelj na kojem je nastala samostalna Republika Hrvatska;
“na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost. – u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.) kojima je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.”
Smatram da treba više pozornosti i više sati posvetiti Domovinskom ratu, na kraju 8. razreda. Znam da djeca idu u Vukovar tri dana, koje plaća Ministarstvo obrazovanja, i tamo se upoznaju sa tim djelom Domovinskog rata, ali nije se rat vodio samo u Vukovaru, već i u drugim dijelovima Hrvatske i na diplomatskom planu i o tome trebaju više naučiti.
Odluku o donošenju kurikula za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole u Republici Hrvatskoj
Premalo prostora posvećeno je pisanju, odnosno Pravopisu i Gramatici, kao da učenicima pisanje neće trebati, jer će se pretežno služiti tipkovnicom. Pravopis nije samo pisanje rukom, pravopis se očituje i kod pisanja tipkovnicom, mada postoje programi koji ispravljaju pravopisne i gramatičke pogreške.
Međutim svjedoci smo svakodnevno polupismenim tekstovima po društvenim mrežama upravo iz nepoznavanja pravopisa i gramatike. Stoga mislim da djecu treba učiti ne samo pravilnom pisanju, nego i gramatici.
Podjela područja na,
- Hrvatski jezik i komunikacija
- Književnost i stvaralaštvo
- Kultura i mediji
je nedovoljna, jer ima malo pravopisa i gramatike. Uključen je u nastavni program 2.3.i 4. razreda, ali nedovoljno. Više bi odgovarala podjela po prijedlogu dr. Srećka Listeša i mojoj nadopuni na ;
- Hrvatski jezik sa gramatikom
- Slušanje i govorenje
- Pisanje ili pravopis
- Lektira ili analiza književnih tekstova.
Sa prijedlogom obvezne i neobavezne lektire dr. Listeša potpuno sam suglasna i podupirem ga;
Prijedlog u ime Društva profesora hrvatskog jezika, dr.sc. Srećko Listeš
Prijedlog popisa obveznih djela za osnovnu školu od 5. do 8. razreda:
- Ivana Brlić-Mažuranić, Priče iz davnine
- Pero Budak, Mećava
- Dobriša Cesarić, izbor iz poezije
- Vladan Desnica, Pravda
- Danijel Dragojević, Bajka o vratima
- Dubravko Horvatić, Junačina Mijat
- Tomić Slavko Kolar, Breza
- Milivoj Matošec, Strah u Ulici lipa
- Vjenceslav Novak, Iz velegradskog podzemlja
- Zoran Pongrašić, Djevojčica koja je preskočila nebesa
- Đuro Sudeta, Mor
- August Šenoa, Povjestice
- Dinko Šimunović, Duga, Alkar
- Dragutin Tadijanović, Dani Djetinjstva
Prijedlog za čitanje cjelovitih djela ili ulomaka
Hrvatski pisci: usmene narodne priče i pjesme,
- Ivana Brlić-Mažuranić,
- Milivoj Matošec,
- Ivan Kušan, Grigor Vitez,
- Zlatko Krilić, Tito Bilopavlović,
- Branka Primorac, Hrvoje Hitrec,
- Anto Gardaš, Andrija Kačić Miošić,
- Antun Mihanović, Ivan Mažuranić,
- August Šenoa, Petar Preradović, A
- ntun Gustav Matoš, Marija Jurić Zagorka,
- Dinko Šimunović, Vladimir Nazor,
- Dobriša Cesarić, Miroslav Krleža,
- Dragutin Tadijanović, Nikola Milićević,
- Ivan Raos, Josip Pupačić, Ivan Slamnig,
- Luko Paljetak, Božidar Prosenjak,
- Dubravko Horvatić, Danijel Dragojević,
- Stjepan Tomaš, Dubravko Jelačić-Bužimski,
- Đuro Sudeta, Hrvoje Hitrec, Petar Gudelj,
- Pavao Pavličić, Šime Storić, Elvis Bošnjak,
- jasminka Tihi Stepanić
- Strani pisci: Ezop, Tisuću i jedna noć,
- Walter Scott, Adam Mickiewicz,
- Hans Christian Andersen, Charles Dickens,
- Mark Twain, Robert Louis Stevenson,
- James Fenimore Cooper, Selma Lagerlof,
- Jack London, Oscar Wilde, Clive Staples Lewis,
- Roald Dahl, John Ronald Reuel Tolkien,
- Clive Staples Lewis, Jules Verne, Ferenc Molnar,
- Alaksandar Puškin, Ivan Cankar