Europska komisija predložila je uredbu o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju odluka i prihvaćanju javnih isprava u pitanjima roditeljstva i o uspostavi europske potvrde o roditeljstvu. Radi se de facto o puzajućoj legalizaciji istospolnog “roditeljstva” i surogatstva na području cijele EU neovisno o pozitivnim zakonskim propisima države članice. Europski parlament, čija je uloga bila savjetodavna, prihvatio je uredbu, a konačnu će odluku donijeti Vijeće Europske unije.
Identitetske teme već su dugo u središtu političke borbe. Jedna od takvih borbi u posljednje se vrijeme odvija u “birokratskim hodnicima” Europske unije. Europski parlament je u prosincu 2023. s 366 glasova za, 145 glasova protiv i 23 suzdržana prihvatio stajalište o europskoj potvrdi o roditeljstvu. Odluka je prethodno prihvaćena u svim resornim odborima parlamenta, prenosi Narod.hr.
Ovo su njeni glavni naglasci.
Utvrđivanje nadležnosti: u prijedlogu se određuju sudovi u državama članicama koji imaju nadležnost u stvarima koje se odnose na roditeljstvo, čime se osigurava najbolji interes djeteta.
Utvrđivanje primjenjivog prava: u pravilu, pravo primjenjivo na utvrđivanje roditeljstva trebalo bi biti pravo države uobičajenog boravišta osobe koja je rodila dijete. U slučajevima kad to pravilo dovodi do utvrđivanja roditeljstva s obzirom na samo jednog roditelja, alternativnim mogućnostima osigurava se da se roditeljstvo može utvrditi s obzirom na oba roditelja.
Pravila za priznavanje roditeljstva: prijedlogom se predviđa priznavanje sudskih odluka ili autentičnih isprava kojima se utvrđuje roditeljstvo ili se pružaju dokazi o njegovu utvrđivanju. U pravilu bi se roditeljstvo utvrđeno u jednoj državi članici trebalo priznati u svim drugim državama članicama, bez posebnog postupka.
Uspostava europske potvrde o roditeljstvu: djeca (ili njihovi pravni zastupnici) mogu je zatražiti od države članice u kojoj je roditeljstvo utvrđeno. Mogu je upotrijebiti za dokazivanje roditeljstva u svim drugim državama članicama. Komisija predlaže usklađen predložak zajednički za cijeli EU. Upotreba potvrde bila bi neobvezna za obitelji, ali imale bi je pravo zatražiti i bila bi prihvaćena u cijelom EU-u.
Obrazloženje EP
Treba naglasiti da je i sam EP izdao obrazloženje svoje odluke nakon burne rasprave u kojoj su i mnogim zastupnicima bili sporni ranije navedeni segmenti odluke. U obrazloženju stoji:
“Izvjestiteljica želi naglasiti da se ovom Uredbom ne mijenja materijalno obiteljsko pravo država članica. EU može uskladiti pravila koja se odnose na prekogranične situacije s međunarodnim elementom. No s obzirom na to da ne postoje odredbe kojima se nadležnost u području nacionalnog obiteljskog prava prenosi na EU, države članice u toj domeni imaju isključivu nadležnost. To znači da su države članice i dalje slobodne odrediti što one smatraju obitelji i kako bi se roditeljstvo trebalo utvrđivati. Osim toga, konkretno pitanje surogatsstva pojavilo se u raznim raspravama povezanima s ovim prijedlogom. Zamjensko majčinstvo i dalje je predmet nacionalnog prava pa svaka država članica sama odlučuje hoće li ga i na koji način zakonski regulirati.”
Ovo obrazloženje podsjeća na interpretativnu izjavu kojom je Vlada RH pokušala “umiriti duhove” prilikom izglasavanja Istanbulske konvencije. Ta interpretativna izjava, vidi se danas, nije spriječila prodor rodne ideologije u Hrvatskoj, zato imamo razloga sumnjati i u ova obrazloženja EP.
Uskoro na dnevnom redu Vijeća EU
O ovom prijedlogu konačni će sud dati Vijeće Europske unije. Ono je po svojem statusu zajedno s Europskim parlamentom glavno tijelo EU za donošenje odluka. U Vijeću se sastaju ministri iz svih zemalja EU-a, ovisno o području politike o kojem se raspravlja.
Za donošenje odluka uglavnom je potrebna kvalificirana većina koja podrazumijeva: 55 % država članica (s trenutačnih 27 članica to znači 15 zemalja) koje predstavljaju najmanje 65 % ukupnog stanovništva EU-a.
Kakav će biti stav Hrvatske?
Hrvatska će kao punopravna članica EU u Vijeću EU imati svojeg predstavnika. To će biti ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić. Njegov stav, a time i stav Hrvatske o ovoj osjetljivoj temi nije poznat.
Poznat je zato stav pravobraniteljica za djecu Helence Pirnat Dragičević, koju je HDZ-ova većina 2017. izabrala na osmogodišnji mandat. Ona se zauzima za legalizaciju upisa djeteta koje bi par s hrvatskim državljanstvom u inozemstvu pribavio surogatstvom.
Podsjećamo, surogatstvo je zabranjeno u Hrvatskoj kao i u većini država EU-a.