Ponedjeljak, 14. listopada 2024.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Zadar: Budnicom započelo obilježavanje 31. obljetnice VRO Maslenica

U sklopu obilježavanja 31. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica, prve velike oslobodilačke akcije Domovinskog rata u kojoj je oslobođen veći dio zadarskog zaleđa, brojna visoka izaslanstva su jutros položila  vijence kod Središnjeg križa na Gradskom groblju u Zadru i sudjelovala u odavanju počasti poginulim braniteljima, a obilježavanje je počelo budnicom zadarske Gradske glazbe središtem Poluotoka.

 

Akcija Maslenica, kodnog naziva ”Gusar”, počela je 22. siječnja 1993. u 6 sati ujutro, a glavni ciljevi operacije postignuti su za 72 sata. Operacijom je zapovijedao general Janko Bobetko, a pomoćnici su bili tadašnji brigadiri Ante Gotovina i Ante Roso. Pripadnici Hrvatske vojske i MUP-a oslobodili su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom velikosrpskog agresora, čime je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske. U akciji i neposredno poslije nje ukupno je poginulo 127 hrvatskih branitelja.

Vijenci su položeni i kod spomen-obilježja 3. bojni Imotski sokolovi i 4. gardijskoj brigadi Pauci u Ulici Ante Starčevića, a potom u uvali Jazine kod Kocke, spomenika hrvatskim braniteljima. Nakon toga održan je Mimohod pripadnika OSRH i MUP-a s ratnim zastavama od uvale Jazine preko mosta duž Kalelarge do središta Poluotoka.

Hrvatska vojska i policija u borbena su djelovanja krenule iz nekoliko smjerova i već prvog dana oslobođeni su Rovanjska, Maslenica, Novsko ždrilo, Podgradina, Islam Latinski, Islam Grčki i Kašić. Sljedećih je dana oslobođena i Zračna luka Zemunik te brojna mjesta zadarskoga zaleđa.

Strateški iznimno važno bilo je i preuzimanje nadzora nad širim područjem Velike i Male Bobije, Tulovih greda i Malog Alana, ključnih položaja na Velebitu s kojih su hrvatske snage mogle nadzirati Obrovac, Gračac i Benkovac. Do završetka operacije oslobođeno je cijelo područje tzv. ružičaste zone u zadarskom zaleđu i osiguran strateški bitan prostor Novskog ždrila.

Jedna je od posebnosti VRM Maslenica bilo je sudjelovanje gardijskih brigada, četvrte te dijelova prve, druge, treće i devete, čija se uloga pokazala ključnom. Svaka je na svoj način pridonijela i uspjehu same operacije i očuvanju dostignutih borbenih položaja, iako su neke bile tek u osnivanju, a druge prebačene na bojišnicu sa stotinama kilometara udaljenih područja i uvođene u borbu iz pokreta, prenosi portal ezadar.hr.

Uz njih su na Velebitu koordinirano djelovale i snage Specijalne policije MUP-a ovladavajući dominantnim kotama i komunikacijama, a značajan su doprinos dale i pričuvne brigade Hrvatske vojske te domobranske pukovnije.

Iako su glavni ciljevi operacije ostvareni u vrlo kratkom vremenu, zbog pritiska međunarodne zajednice 25. siječnja kod Obrovca i Benkovca zaustavljeno je hrvatsko napredovanje. Neprijatelj je to iskoristio za jačanje svojih snaga i protunapad pa su borbe potrajale još nekoliko dana.

Hrvatske su snage, ojačane postrojbama koje su helikopterima prevezene iz Slavonije, zadržale dostignute crte bojišnice. Bio je to dotad prvi helikopterski desant postrojbi HV-a, a neprijatelj, koji je doživio dotad najveći poraz, zaprijetio je 27. siječnja u znak odmazde rušenjem brane HE Peruća.

Unatoč aktiviranju 30 tona eksploziva, oštećena brana nije popustila, a Hrvatska vojska spriječila je neprijateljsko napredovanje i ubrzo ovladala cjelokupnim područjem.

Budući da je u VRO Maslenica pod kontrolu hrvatskih snaga vraćeno Novsko ždrilo, na istome mjestu na kojemu je u studenome 1991. srušen Maslenički most, sagrađen je pontonski, koji je bio pod stalnom paljbom neprijatelja do konačnog oslobođenja cijeloga zadarskoga zaleđa u akciji Oluja 1995. godine.

Najnovije

Marković: Srpska crkva ratne zlikovce, popove, proglasila svecima

U tijeku junačke obrane srpskog kukavičluka i bježanije na Mojkovcu, dostojne obrane u Termopilskom klancu, genocidni Aleksandar Karađorđević – Palikuća je već bio isplanirao...

13. listopada 1991. Široka Kula – četnički pokolj u ličkom selu, još se ne zna mjesto kostiju…

Krajnji cilj svih četničkih pokolja bio je etničko čišćenje Like od Hrvata i stvaranje Velike Srbije na tom hrvatskom teritoriju. Široka Kula je selo...

Jonjić o ovlastima predsjednika Republike Hrvatske

Fito:Boris Šćitar   Kandidat za hrvatskog predsjednika Tomislav Jonjić  naveo je kako nikada pojedincu ne bi dao prevelike ovlasti jer može se jednom opet dogoditi za...

13. listopada 2000. Deklaracija o Domovinskom ratu – Što ona donosi?

Nakon smrti predsjednika Tuđmana (ali i već za njegova života) na poticaj hrvatske javnosti, branitelja i domoljuba donesena je Deklaracija o Domovinskom ratu.   Bio je...

Biblijska poruka 13. 10. 2024. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Izdržati Isusov pogled

Mk 10,17-30   Dok je Isus izlazio na put, dotrči netko, klekne preda nj pa ga upita: »Učitelju dobri, što mi je činiti da baštinim život vječni?«...