Hodanje je osnovni način kretanja ljudi. Tu dinamičku aktivnost, koja zahtijeva skladan rad više stotina kostiju i mišića sustava za kretanje, prosječno dijete savlada u dobi od 11 mjeseci. Iako je hodanje iznimno učinkovit i zdrav način tjelesne aktivnosti mnogi ne prepoznaju njegov značaj te je ono danas možda i najpodcjenjenija tjelesna aktivnost, ispred koje se „stavljaju“ razne komercijalno i agresivno reklamirane aktivnosti poput fitnessa, wellnessa i sl.
Prednost hodanja u odnosu na druge tjelesne aktivnosti je da ono ne mora biti ni intenzivno ni dugotrajno kako biste počeli popravljati svoje zdravstveno stanje. Osnovno pravilo hodanja je hodanje u skladu sa svojom kondicijom. To ne znači da lagano šetamo već moramo maksimalno brzo hodati, a da se ne zapušemo. Ako se zapušemo valja usporiti ritam hoda dok disanje ne postane normalno, a zatim valja ponovno ubrzavati ritam hoda. Cilj hodanja nije da se zapušete nego da se što skladnije krećete prema vašim tjelesnim sposobnostima.
Redovito hodanje u pravilnom položaju tijela tijekom 30 minuta 5 dana tjedno dokazano smanjuje rizične čimbenike te donosi cijeli niz dobrobiti cjelokupnom zdravlju „hodača“. Ono smanjuje rizik od nastanka nekih oblika raka (dojke i debelog crijeva), šećerne bolesti tip 2, bolesti srca i krvnih žila te depresije. Osim toga, produžava očekivano trajanje života čak i kod pojedinaca koji pate zbog prekomjerne tjelesne težine i/ili povišenoga krvnog tlaka. Nadalje, hodanje povećava i mineralnu gustoću kostiju te uravnotežava razine lipoproteina u krvi.
No, nije svako hodanje rekreacija. Od hodanja za rekreaciju vrlo se razlikuju šetnja, hodanje po gradu ili trgovačkom centru. Za rekreacijsko hodanje moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: hodanje mora biti dovoljno brzo, kao da nam se žuri (time se ubrzava broj otkucaja srca te povećava broj udisaja) i ono mora trajati dovoljno dugo (najmanje 30 minuta kretanja na dan).
Ukoliko se tijekom godine ili čak i duže niste bavili nikakvom sportskom aktivnosti, savjetujemo da se prije početka bavljenja rekreacijskim hodanjem javite svome obiteljskom liječniku. Ujedno, na pregled biste trebali otići i ukoliko trenutno ne vježbate, a imate više od 65 godina života; ako imate dijagnosticiranu bolest srca; ako ste u drugom stanju; ako imate povišen krvni tlak ili šećernu bolest; ako imate katkad bol u prsima; ako osjećate slabost ili imate vrtoglavice te ako bolujete od nekih drugih bolesti koje bi se mogle pogoršati hodanjem.
Tomislav Smoljanović, Goran Bićanić, Ivan Bojanić
Klinika za ortopediju KBC-a Zagreb
H.H.