Prosvjednici u Parizu upali su početkom ovog mjeseca u zgradu u kojoj se nalazi sjedište BlackRocka usred tekućih prosvjeda protiv planova mirovinske reforme predsjednika Emmanuela Macrona.
Nakon okupljanja na Gare de Lyon u Parizu, štrajkaški su okupirali povijesnu zgradu koja je sada dom nekoliko glavnih financijskih institucija, uključujući BlackRock, najvećeg posjednika imovine na svijetu. Tko su oni?
Još 2010. Ralph Schlosstein, izvršni direktor tvrtke Evercore Partners i osnivač BlackRocka, nazvao je BlackRock “najutjecajnijom financijskom institucijom na svijetu”. Zbog svoje moći i same veličine i opsega svoje financijske imovine i aktivnosti, BlackRock se naziva najvećom svjetskom bankom u sjeni. U 2020., američki zastupnici Katie Porter i Jesús “Chuy” García predložili su zakon Predstavničkog doma SAD-a s ciljem obuzdavanja BlackRocka i drugih takozvanih banaka u sjeni. Dana 4. ožujka 2021., američka senatorica Elizabeth Warren predložila je da se BlackRock označi kao “prevelik da bi smio propasti” i da se u skladu s tim treba regulirati.
Njegova sve opasnija uloga u globalnoj ekonomiji i politici postaje očigledna. Oficijelno, to je američka multinacionalna investicijska tvrtka sa sjedištem u New Yorku. Osnovan 1988. godine, isprva kao upravitelj institucionalnom imovinom poduzeća za upravljanje rizikom i stalnim prihodima, BlackRock je najveći svjetski upravitelj imovinom, s imovinom pod upravljanjem od 8,6 trilijuna USD na dan 31. prosinca 2022. BlackRock posluje globalno sa 70 ureda u 30 zemalja i klijentima u 100 zemalja.
No jasno da takvo ogromno bogastvo daje i ogromnu moć za širenje političkog utjecaja i provođenje američkog kulturnog imperijalizma. Investicijski div gura politike u obliku korporativnih društvenih kreditnih rezultata (ESG), koji uključuju “neto nulu” i LGBT agendu. BlackRock je također odgovoran za namještanje financijskih sustava i ima kontrolu nad značajnim dijelom svjetskog bogatstva.
Blackrock ima značajne udjele u većini najvećih svjetskih korporacija, uključujući Amazon, Apple, Microsoft, Google, Teslu, Coca-Colu, Modernu, Johnson & Johnson, Exxon Mobil, Visu, Chevron, JPMorgan Chase, Walmart i druge.
Tvrtku je osnovao investicijski bankar i sadašnji izvršni direktor Larry Fink kao podružnicu Blackstone Inc. Izvorno nazvan Blackstone Financial Management, brzo je rastao u prve četiri godine svog postojanja, dosegnuvši portfelj od 17 milijardi dolara do 1992. godine, izvijestio je novinar James Corbett.
Kako je BlackRock izrastao u vrlo respektabilnu tvrtku, Fink i Stephen Schwarzman, izvršni direktor Blackstonea, odlučili su odvojiti BlackRock od Blackstonea i učiniti ga vlastitim pothvatom.
BlackRock je izašao na burzu 1999. po cijeni od 14 dolara po dionici. Početkom 2000-ih tvrtka je proširila svoje poslovanje na analitiku i upravljanje rizicima. Kupio je tvrtku za upravljanje investicijama State Street Research & Management 2004. godine, spojio se s tvrtkom za upravljanje investicijama Merrill Lynch 2006. godine i stekao ključnu jedinicu za upravljanje imovinom Quellos Group 2007. godine, čime je ukupna imovina BlackRocka pod upravljanjem porasla na više od 1 bilijun dolara.
Dok se BlackRockov financijski uspjeh do ove točke može činiti impresivnim, ono što je tvrtku stvarno pretvorilo u globalnog financijskog dominatora kakav je danas bila je financijska kriza 2007. i 2008. Novinarka Heike Buchter, koja je napisala knjigu o BlackRocku, rekla je 2015. , “Prije financijske krize nisam ni bio upoznat s tim imenom. Ali u godinama nakon kolapsa Lehman [Brothers] [2008.], BlackRock se pojavio posvuda. Svugdje, posvuda!”
Mnoge banke, uključujući Lehman Brothers, kao i američku vladu i Federalne rezerve, obratile su se Finku i BlackRocku za pomoć u rješavanju kompliciranih financijskih instrumenata koji su doveli do krize te za pomoć u spašavanju 2008. godine.
Te su institucije vjerovale Finku kao stručnjaku za financijske instrumente koji su doveli do krize drugorazrednih hipoteka jer je pomogao u stvaranju toksične industrije hipoteka. U 1980-ima, dok je Fink još radio za investicijsku banku First Boston, izgradio je “svoju prvu kolateraliziranu hipotekarnu obvezu (CMO) i gotovo” samostalno “stvorio drugorazredno hipotekarno tržište koje će se tako spektakularno srušiti 2008.”, napisao je novinar James Corbett.
“Kada se prašina konačno slegnula na Wall Street nakon kolapsa Lehman Brothersa, nije bilo sumnje ko je sjedio na vrhu gomile prašine: BlackRock”, rekao je Corbett.
Pod Finkovim vodstvom, BlackRock je iskoristio svoju financijsku moć i utjecaj za ulazak u nacionalnu i međunarodnu politiku. Pisac i ekonomski novinar F. William Endgahl ovako je to rekao:
Osnivač i izvršni direktor BlackRocka Larry Fink očito je zainteresiran za kupnju utjecaja na globalnoj razini. Bivšeg zastupnika njemačkog CDU-a Friedericha Merza imenovao je za šefa BlackRocka Njemačka kada se činilo da bi mogao naslijediti kancelarku Merkel, a bivšeg britanskog ministra financija Georgea Osbornea za ‘političkog savjetnika’. Fink je imenovao bivšu šeficu kabineta Hillary Clinton Cheryl Mills u odbor BlackRocka kada se činilo da će Hillary uskoro biti u Bijeloj kući.
Imenovao je bivše čelnike središnje banke (FED) u svoj upravni odbor i nastavio osiguravati unosne ugovore s njihovim bivšim institucijama. Stanley Fisher, bivši čelnik Banke Izraela i kasnije potpredsjednik Federalnih rezervi, sada je viši savjetnik u BlackRocku. Philipp Hildebrand, bivši predsjednik Švicarske nacionalne banke, potpredsjednik je BlackRocka, gdje nadzire BlackRock Investment Institute. Jean Boivin, bivša zamjenica guvernera Banke Kanade, globalna je voditeljica istraživanja u investicijskom institutu BlackRock.
Jasno se može vidjeti zapetljanost između BlackRocka i najviših nivoa politike i poslovanja i ogroman globalni utjecaj koji Finkova investicijska firma stoga posjeduje. Korporacija je postala toliko moćna da ju je profesor William Birdthistle nazvao “četvrtom granom vlasti”.
BlackRock u dosluhu s Bidenovom administracijom
Godine 2019, kada je Joe Biden razmišljao da se kandiduje za predsjednika protiv Donalda Trumpa, bivši potpredsjednik se sastao s Finkom kako bi zatražio podršku BlackRocka. Izvršni direktor je navodno rekao Bidenu da ovdje sam ovdje da pomognem”.
Biden, koji je naizgled brzo nadoknadio BlackRocku za njegovu pomoć, imenovao je Briana Deesea za direktora Nacionalnog ekonomskog vijeća ubrzo nakon što je postao predsjednik. Prije toga, Deese je bio šef BlackRockovog odjela za održivo ulaganje od 2017. do 2020. Također je imao nekoliko ključnih pozicija u Obaminoj administraciji, uključujući višeg savjetnika predsjednika.
Još jedan bivši zaposlenik BlackRocka u sadašnjoj Bidenovoj administraciji je zamjenik ministra financija Adewale Adeyemo, koji je bio Finkov viši savjetnik od 2017. do 2019. Političar rođen u Nigeriji također ima bliske veze s bivšim predsjednikom Barackom Obamom; izabran je za prvog predsjednika Zaklade Obama 2019.
Štoviše, bivši glavni globalni investicijski strateg u BlackRocku, Michael Pyle, sada je viši ekonomski savjetnik potpredsjednice Kamale Harris. Pyle je također služio kao viši savjetnik podtajnika Ministarstva financija za međunarodne poslove u Obaminoj administraciji.
Može se reći da je ekonomska politika Bidenove administracije u biti vođena BlackRockom.
Ključna uloga BlackRocka u Velikom resetiranju i ‘pandemiji’ COVID-a
Corbett tvrdi da se reakcija vlada na pandemiju COVIDA-19 nije uglavnom odnosila na virus, već je predstavljala priliku za globalne elite, posebno BlackRock, da preoblikuju globalno gospodarstvo i financijski sustav.
Dana 22. kolovoza 2019. Fink je službeno udružio snage s globalističkim Svjetskim ekonomskim forumom (WEF) Klausa Schwaba kada je postao član Upravnog odbora WEF-a. Istog dana započeo je sastanak središnjih bankara, ekonomista i kreatora politike kako bi se raspravljalo o ekonomskoj politici – godišnji ekonomski simpozij u Jackson Holeu – gdje je BlackRock započeo svoju financijsku revoluciju.
“Nakon godina kvantitativnog popuštanja (QE) i ZIRP-a (politika nulte kamatne stope), pa čak i nekada nezamislivog NIRP-a (politika negativne kamatne stope), bankarima je ponestalo prostora za djelovanje”, objasnio je Corbett.
Tako je financijskoj eliti trebalo nešto novo i BlackRock im je dao odgovor: “Idemo direktno”.
Da bismo razumjeli koncept, prvo moramo znati da je monetarni sustav podijeljen u dva kruga: maloprodajni krug i veleprodajni krug. Maloprodajni krug je mjesto gdje se troši “bankovni novac”, odnosno novac koji obični ljudi i tvrtke troše za poslovanje u gospodarstvu. Zatim postoji “rezervni novac” koji su depoziti koje banke drže u središnjim bankama, kao što su Federalne rezerve (Fed) ili Europska središnja banka (ECB).
BlackRockov prijedlog “izravnog izlaska” značio je zaobilaženje podijeljenog monetarnog sustava i dopuštanje središnjim bankama da usmjeravaju novac izravno u razne privatne i javne subjekte.
„Potreban je odgovor bez presedana kada je monetarna politika iscrpljena, a fiskalna politika sama po sebi nije dovoljna“, navodi se u dokumentu BlackRocka iz avgusta 2019. „Taj odgovor će vjerojatno uključivati ’direktan pristup’: direktan rad znači da centralna banka pronalazi načine da novac centralne banke dođe direktno u ruke potrošača iz javnog i privatnog sektora.”
U rujnu 2019., mjesecima prije početka pandemije, novac Federalnih rezervi počeo se upumpavati izravno u gospodarstvo.
“Ono što nam je rečeno jest da je ‘pandemija’ zapravo, na financijskoj razini, samo izgovor za apsolutnu neviđenu injekciju trilijuna dolara od FED-a izravno u gospodarstvo,” napisao je Corbett.
U ožujku 2020., slično financijskoj krizi 2007.-2008., Fed se obratio BlackRocku za upravljanje njegovim programima spašavanja.
To je omogućilo BlackRocku da dobije pristup novcu poreznih obveznika i da ga distribuira korporacijama u koje je BlackRock ulagao.
Svojim “izravnim” državnim udarom 2020., “BlackRock je doista osvojio planet”, napisao je Corbett.
“Sada je diktirao intervencije središnje banke, a zatim je djelovao u svim zamislivim ulogama u izravnom kršenju pravila o sukobu interesa, djelujući istovremeno kao konzultant, menadžer, kupac, prodavač i investitor”
BlackRockov svemoćni IT sistem
Značajnim dijelom vrijednosti svih dionica i obveznica u svijetu upravlja se preko BlackRock-ovog “centralnog procesa za upravljanje investicijama”.
Ovaj sistem, nazvan Aladdin (skraćenica za „mreža ulaganja, imovine, obaveza, dugova i derivata“), ne koristi samo sam BlackRock.
BlackRock Solutions, jedna od BlackRockovih podružnica, licencira Aladdin za više od 150 institucija, uključujući drugog najvećeg svjetskog upravitelja imovinom, Vanguard, i još jednog industrijskog diva: State Street Global Advisors. Sustav također koriste mnoga najveća osiguravajuća društva na svijetu i velike tehnološke tvrtke kao što su Alphabet (Google), Apple i Microsoft, kao i više mirovinskih fondova.
Svaki dan Aladdin pokreće takozvane “Monte Carlo simulacije” – računalne algoritme dizajnirane za modeliranje vjerojatnosti mogućih ishoda u sustavima koji sadrže slučajne varijable – na svim financijskim instrumentima kojima upravlja.
U 2017. Aladdin je upravljao rizikom u vrijednosti od 20 trilijuna dolara, izvijestio je Financial Times. BlackRock je od tada prestao objavljivati ovu brojku, a danas je vjerojatno mnogo veća.
U prošlosti se IT sustav koristio samo za izračunavanje rizika dok su odluke još uvijek donosili ljudi. Međutim, 2017. BlackRock je počeo koristiti automatizirani računalni sustav nazvan “Monarch” koji je preuzeo proces donošenja odluka za mnoge njegove fondove.
Ukratko, značajan dio svjetskog bogatstva ovisi o izračunima jednog računalnog sustava. Štoviše, odluke o kupnji i prodaji dionica sve više donose algoritmi i umjetna inteligencija umjesto ljudi. Pogreške u algoritmima, bile namjerne ili ne, mogle bi stoga rezultirati katastrofom za svjetsko gospodarstvo. Goruće pitanje koje ostaje je što BlackRock planira učiniti sa svom ogromnom moći i utjecajem koji je stekao.
Kako BlackRock kontrolira svijet
“Ponašanje će se morati promijeniti i to je jedna stvar koju tražimo od kompanija. Morate forsirati ponašanje, a mi u BlackRocku forsiramo ponašanje.”
Ovaj citat Larija Finka iz 2017 sažima ono što BlackRock radi sa svojom moći i uticajem: forsira ponašanje i oblikuje društvo po svom imidžu.
Finkovo godišnje “pismo izvršnim direktorima”, iako službeno nije direktiva, opisano je kao “poziv na akciju” koji mijenja korporativno ponašanje mnogih najvećih svjetskih kompanija. To je čak potvrđeno recenziranim radom koji je zaključio da “dokazi upućuju na to da portfeljne tvrtke reagiraju na BlackRockove napore za angažiranje javnosti”.
Fink je iskoristio svoj utjecaj u korporativnom svijetu kako bi pokrenuo probuđenu agendu zaštite okoliša, društva i upravljanja (ESG). ESG je u biti neka vrsta sustava društvenog kreditiranja za korporacije kako bi se osiguralo da se pridržavaju destruktivne politike emisije ugljičnog dioksida “neto nula” i raznih drugih stavki globalističke agende.
U svom pismu izvršnim direktorima iz 2022. godine, Fink je napisao sljedeće:
Održiva ulaganja sada su dosegla 4 trilijuna dolara. Radnje i ambicije prema dekarbonizaciji također su porasle. Ovo je tek početak – tektonski pomak prema održivom ulaganju i dalje se ubrzava. Bilo da se radi o ulaganju kapitala u nove pothvate usmjerene na energetske inovacije ili o prijenosu kapitala s tradicionalnih indeksa na više prilagođene portfelje i proizvode, vidjet ćemo više novca u pokretu.
Svaka kompanija i svaka industrija će biti transformirana prelaskom u svijet neto nule. Pitanje je hoćete li voditi, ili ćete biti vođeni?
Također je jasno stavio do znanja da BlackRock zahtijeva da korporacije slijede ESG plan „neto nula“:
“Kao upravitelji kapitala naših klijenata, tražimo od poduzeća da pokažu kako će ispuniti svoju odgovornost prema dioničarima, uključujući dobre ekološke, društvene i upravljačke prakse i politike.
Nizak ESG “društveni kreditni” rejting će spriječiti uspješno poslovanje, kako objašnjava novinar Iain Davis :
Imovina će se procijeniti pomoću ekoloških, društvenih i upravljačkih (ESG) referentnih vrijednosti za održivi poslovni učinak. Svaki posao koji zahtijeva tržišno financiranje, možda putem izdavanja klimatskih obveznica ili možda zelenih obveznica za europske pothvate, trebat će te obveznice kako bi imao zdrav ESG rejting.
Niska ESG ocjena odvratit će ulagače, spriječiti pokretanje projekta ili poslovnog pothvata. Visoka ESG ocjena potaknut će investitore da požure uložiti svoj novac u projekte koji su podržani međunarodnim sporazumima.
BlackRock nije sam. Trenutačno postoji 301 potpisnik Inicijative upravitelja imovinom Net Zero, koji zajedno upravljaju s 59 trilijuna dolara.
Naravno, BlackRock također promiče digitalnu valutu središnje banke (CBDC), jer bi potpuna digitalizacija plaćanja omogućila potpunu kontrolu nad svim monetarnim razmjenama i time dodatno olakšala provedbu ESG agende.
U svom pismu dioničarima iz 2022., Fink je hvalio prednostima CBDC-a kao što su “smanjenje rizika od pranja novca i korupcije” i smanjenje “troškova prekograničnih plaćanja”.
Gotovo da se ne treba spominjati da BlackRock također gura LGBT agendu promičući takozvani Indeks korporativne jednakosti, koji ocjenjuje predanost kompanija “politikama i praksama koje uključuju LGBTQ”. Indeks objavljuje Human Rights Campaign, organizacija koju financiraju Zaklade otvorenog društva Georgea Sorosa.
Novinar James Corbett slika sumornu sliku budućnosti koju BlackRock predviđa:
Budućnost svijeta prema BlackRocku sada postaje potpuna. To je svijet u kojem nedokučivi algoritmi računalnog učenja automatski usmjeravaju ulaganja najvećih svjetskih institucija u blagajnu onih koji se igraju sa zahtjevima Finka i njegovih suputnika. To je svijet u kojem će transakcije biti sve više digitalne, a svaka transakcija bit će rudarena iz podataka za financijsku korist algoritamskih gospodara u BlackRocku. I to je svijet u kojem će korporacije koje se odbijaju pridržavati programa ESG-a biti prebačene u zaborav, a pojedinci koji se opiru bit će isključeni iz svojih CBDC novčanika.