Petak, 18. travnja 2025.

Ne pitaj što Domovina može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za Domovinu

Antun Gustav Matoš – „Jer Hrvatsku mi moju objesiše, ko lopova, dok njeno ime (se) briše“.Na vješalima. Suha kao prut….

Koliko se god kotač povijesti okretao, (natrag ili naprijed) za Hrvate popravka, po svemu sudeći “nema”!?

Francuzi svojim izdajicama poskidaju glave giljotinom, Englezi ih povješaju po podrumima, Srbi ih jednostavno pokolju, a Hrvati ih njeguju ko najveće nacionalno bogatstvo“…

O izdajicama hrvatskog naroda, osobito iz redova političara, često je govorio legendarni književnik Antun Gustav Matoš.

Poznata je Matoševa izjava da „vidje Hrvatska puno čuda, ali ne nađe štrika za toliko Juda“. Na drugome mjestu Matoš će napisati da Hrvatska ima više izdajica nego cijela Europa zajedno„Hrvati su jako čudan narod. Imaju više izdajica nego cijela Europa zajedno. No, na čudan način oni postupaju s njima. Francuzi svojim izdajicama poskidaju glave giljotinom, Englezi ih povješaju po podrumima, Srbi ih jednostavno pokolju, a Hrvati ih njeguju ko najveće nacionalno bogatstvo“.

-DOMOVINO!… EVO TI ISTINE O HRVATSKIM RATNICIMA-TVOJIM STVORITELJIMA!…Domovino, gdje su ti HEROJI?…

Hoće li Hrvati, konačno, poslušati savjet velikog pjesnika i prestati uporno njegovati svoje izdajice (često u domoljubnom ogrtaču) kao najveće nacionalno bogatstvo?

Najveći broj Matoševih lirskih ostvarenja potaknut je čežnjom za ženom i ljubavlju prema domovini, znanim toposima još antičkih korijena, no specifična boja i živi ton našega autora čini te pjesme izvanvremenskima i nadvremenskima.

Pjesma 1909. nastala je povodom stote godišnjice rođenja Ljudevita Gaja, objavljena je kao završetak Matoševa članka “Gaj”, prigodom proslave u Krapini. Matoš je u ovoj pjesmi iskoristio tamni, mračni pejzažni okvir koji mu služi da bi izrazio sjetu i žalost nad stanjem u kojem se nalazi Hrvatska, što daje posebni ton pjesmi.

Posebno su dojmljive Matoševe slike žene-domovine. „Obješena” Hrvatska u 1909.istodobno je seljanka (ima „ladanjski skut”) i građanka s prisnim licem pjesnikove „mame” i očima „neke krasne dame”.

Matoševo je djelo prijelomno u povijesti hrvatske književnosti: slobodno se može reći da bez njegova zaokreta i ostvaraja, poglavito na polju kritike, eseja i poezije, ne bi bilo hrvatske književnosti kakvu poznajemo.

1909.

Na vješalima. Suha kao prut.
Na uzničkome zidu. Zidu srama.
Pod njome crna zločinačka jama,
Ubijstva mjesto, tamno kao blud.

Ja vidjeh negdje ladanjski taj skut,
Jer takvo lice ima moja mama,
A slične oči neka krasna dama:
Na lijepo mjesto zaveo me put!

I mjesto nje u kobnu rupu skočih
I krvavim si njenim znojem smočih
Moj drski obraz kao suzama.

Jer Hrvatsku mi moju objesiše,
Ko lopova, dok njeno ime briše,
Za volju ne znam kome, žbir u uzama!

          Antun Gustav Matoš

M.M. / Braniteljski portal



Vezane vijesti;

DOMOVINO!… EVO TI ISTINE O HRVATSKIM RATNICIMA-TVOJIM STVORITELJIMA!…Domovino, gdje su ti HEROJI?

Najnovije

Tomašević zabranio zastave Hoda za život. Organizatori: Ovo je školski primjer diskriminacije

Gradski  ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove odbio je isticanje zastava manifestacije Hod za život.   “U vezi vašeg zahtjeva u kojem...

Fra Jozo Grbeš: Svjedocima u Međugorju treba vjerovati

U religijskim zajednicama ima puno ateizma   „Čovjek je vjerojatno negdje duboko u svojoj ljudskoj naravi korumpiran i treba mu snage, duha, intelekta, treba mu nešto...

Raste broj dozvola za strane radnike, mijenja se struktura po državljanstvima

Najveći broj dozvola za strane radnike izdan je u graditeljstvu, turizmu i ugostiteljstvu, industriji, prometu i vezama te trgovini. Je li novi Zakon o...

Biblijska poruka 17. 4. 2025. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Četvrtak večere Gospodnje  

  Iv 13,1-15   Bijaše pred blagdan Pashe. Isus je znao da je došao njegov čas da prijeđe s ovoga svijeta Ocu, budući da je ljubio svoje,...

Možemo – moralno dno Zagreba

  Piše: glavni urednik Vlado Kolak   Najnovije malverzacije "familije Kekin" razotkrile su ono na što mnogi već dugo sumnjaju – da je politička platforma Možemo! zapravo sekta u...